Moldavija, zemlja između Istoka i Zapada, doživjela je značajan politički preokret na referendumu održanom zajedno s predsjedničkim izborima. Iako su ankete predviđale široku podršku cilju pridruživanja Europskoj uniji, prvi rezultati pokazuju da je većina građana glasala protiv upisivanja tog cilja u ustav.
Prema podacima moldavskog izbornog povjerenstva, s više od polovice prebrojanih glasova, 56% građana odlučilo je reći ‘Ne’ formalizaciji težnje za članstvom u EU, čime su rezultati referenduma iznenadili političke promatrače, ali i samu vladajuću elitu. Predsjednica Maia Sandu, koja je na čelu proeuropskog kursa zemlje, sada se suočava s novim izazovima na domaćem terenu.
Referendum: Očekivano ‘Da’ pretvorilo se u neočekivano ‘Ne’
Ankete su pokazivale da bi čak 63% moldavskih birača moglo podržati kampanju za ulazak u Europsku uniju. No, stvarnost na terenu pokazuje drugačiju sliku. Razlozi za ovaj preokret mogu biti složeni. Dio stručnjaka ističe kako Moldavci, koji se suočavaju s teškom ekonomskom situacijom i političkim nestabilnostima, možda ne vjeruju da će EU donijeti konkretne promjene u njihov svakodnevni život. Također, proruski sentiment, koji je godinama prisutan u dijelu stanovništva, očito još uvijek ima snažan utjecaj, posebno u ruralnim područjima.
Prvi rezultati su prebrojani uglavnom u selima, što je dalo nadu Sanduinom timu da će urbana područja, koja su tradicionalno više proeuropska, preokrenuti rezultat. Međutim, kako je brojanje napredovalo, očekivani preokret se nije dogodio, što je zadržalo raspoloženje u taboru predsjednice Sandu vrlo sumornim.
Predsjednički izbori: Sandu pred drugim krugom, Stoianoglo iznenadio s podrškom
Na predsjedničkim izborima, unatoč tješnjoj utrci nego što se očekivalo, Maia Sandu je ipak zadržala prednost. No, činjenica da nije uspjela osvojiti više od polovice glasova, znači da će se suočiti s drugim krugom protiv Aleksandra Stoianogla, kandidata proruske Stranke socijalista. Stoianoglo je iznenadio analitičare sa gotovo 30% podrške, mnogo više od onoga što su predviđale ankete. Ovo dodatno komplicira političku situaciju u Moldaviji, jer Stoianoglo sada ulazi u drugi krug s realnim šansama za pobjedu, posebno ako uspije pridobiti glasače s drugih kandidatskih lista.
Što dalje za Moldaviju?
Ovi rezultati reflektiraju duboke podjele u moldavskom društvu, koje se već dugo nalazi između europskih aspiracija i pritiska Rusije. Proeuropska retorika Maie Sandu, koja je bila ključ njezine politike, sada je suočena s opipljivim otporom građana koji možda sumnjaju u koristi od europskog puta. S druge strane, proruska opcija, koju utjelovljuje Stoianoglo, dobiva na značaju u trenutku kada geopolitika i dalje oblikuje svakodnevni život ove male, ali strateški važne zemlje.
Drugi krug izbora 3. studenog bit će ključan za smjer u kojem će Moldavija krenuti. Ako Maia Sandu uspije pridobiti dovoljan broj birača, još uvijek postoji šansa da nastavi gurati Moldaviju prema europskim integracijama. No, ako Stoianoglo zadrži trenutni zamah, Moldavija bi se mogla naći bliže orbiti Moskve nego Bruxellesa.
Ovi izbori i referendum odražavaju rastuću nesigurnost i frustraciju građana Moldavije. Iako je Sandu osigurala proeuropsku većinu na prošlim izborima, prodiranje proruske retorike i skepse prema EU sada dolazi do izražaja. Moldavija je na prekretnici, a ovi rezultati pokazuju da borba između Istoka i Zapada nije ni izdaleka gotova.