Prema najnovijim podacima koje je objavila rimska novinska agencija Fides, broj katolika u svijetu dosegao je 1,39 milijardi, uz blag porast u globalnoj populaciji. No, dok se broj katolika u Africi, Americi i Aziji povećava, u Europi bilježimo drugačiji trend – broj katolika smanjio se za 474.000 između 1998. i 2022. godine.
Europa, nekoć snažna utvrda katoličanstva, sada svjedoči postupnom opadanju broja vjernika.
Što stoji iza ovoga trenda?
1. Sekularizacija i pad religijske prakse
Europa je postala izrazito sekularizirana, a religija sve manje utječe na svakodnevni život mnogih Europljana. Istraživanja pokazuju kako mnogi ljudi, osobito mlađe generacije, ne nalaze smisao u tradicionalnoj religiji i okreću se drugim vrijednostima i svjetonazorima. Vjera sve manje igra ulogu u formiranju identiteta, a crkvena praksa postaje sve rjeđa.
2. Demografski pad
Europa je kontinent s niskom stopom nataliteta i sve starijom populacijom, što prirodno smanjuje broj novih katolika kroz sakrament krštenja. Istovremeno, mnoge europske države bilježe veliki priljev imigranata, od kojih dolazi mnogo iz kultura i religija koje nisu katoličke, što dodatno doprinosi promjeni religijskog pejzaža.
3. Skandali i gubitak povjerenja
Skandali unutar Crkve, osobito oni povezani sa seksualnim zlostavljanjem, duboko su potresli povjerenje mnogih vjernika u instituciju. U nekim slučajevima, ti skandali su uzrokovali masovni odlazak vjernika, a mnogi više ne vide Crkvu kao moralnu autoritet na koji se mogu osloniti.
4. Individualizacija vjere
U modernom društvu sve više ljudi vjeruje u ‘osobnu duhovnost’ umjesto organizirane religije. Vjernici sve više biraju individualne pristupe vjeri, odbijajući institucionalne okvire i obrede. To rezultira time da se, iako mnogi i dalje vjeruju u Boga ili duhovnost, ne identificiraju nužno kao katolici niti sudjeluju u sakramentalnom životu Crkve.
5. Nedostatak novih svećenika i pastoralnog osoblja
Opadajući broj svećenika, redovnika i redovnica, posebice u Europi, rezultira smanjenom pastoralnom brigom i manjom dostupnošću sakramenata, što dodatno slabi vezu između Crkve i zajednice. Mladi ljudi sve rjeđe ulaze u svećeničke redove, što dovodi do zatvaranja župa i manjih crkvenih aktivnosti.
Unatoč ovim izazovima, Crkva na globalnoj razini bilježi rast, osobito u Africi i Americi, gdje katoličanstvo i dalje igra ključnu ulogu u društvenom i kulturnom životu. No, izazov ostaje kako obnoviti vjeru i ojačati prisutnost Crkve u Europi, koja je nekoć bila središte katoličkog svijeta.