U prvih devet mjeseci 2024. godine, Bosna i Hercegovina uvezla je svježe meso u vrijednosti od 424,7 milijuna maraka, što predstavlja povećanje uvoza za 15 posto u odnosu na prošlu godinu. Domaći farmeri proizvedu samo 20 posto potrebnog mesa za tržište, a prekomjerni uvoz jeftinog mesa iz Europske unije dodatno ugrožava njihovu proizvodnju.
Razlika u pravilnicima o trajanju ispravnosti smrznutog mesa između EU i BiH omogućava uvoznicima da uvoze meso po izuzetno niskim cijenama. Domaći proizvođači ne mogu konkurirati tim cijenama, a zbog neusklađenih pravilnika njihova proizvodnja je gotovo uništena.
Stručnjaci pozivaju na zaštitu domaće proizvodnje kroz subvencije, promocije i strože kontrole uvoza. Međutim, građani zbog nižih cijena biraju uvozno meso, čime dodatno pogoršavaju položaj domaćih farmera.
Zbog različitih pravilnika o trajanju ispravnosti smrznutog mesa za ljudsku upotrebu u EU i kod nas, upravo uvoz svježeg mesa predstavlja najveći problem za domaće farmere. U Europi smrznuto meso se može koristiti za ljudsku ishranu do šest mjeseci, a kod nas je taj rok godinu dana. Domaći uvoznici vješto su iskoristili ovu razliku nabavljajujući meso u Europi po bagatelnim cijenama s kojima se domaći farmeri ne mogu natjecati.
Mi ukoliko ne uskladimo te pravilnike s EU znači mi ćemo uvijek čistiti EU da ne moraju to prodavati ili kućnim ljubimcima ili plaćati da se uništi u kafilerijama. Samim tim to je desetkovalo našu proizvodnju, navodi Mišo Maljčić iz Skupštine Saveza poljoprivrednih proizvođača RS.
Neusklađenost pravilnika domaće proizvođače dovela je do ruba propasti.
Na domaće proizvođače to jako loše utječe. Znači tu je jedna nelojalna konkurencija, gdje se proizvodi koji su za bacanja, odnosno u tim državama su za bacanja, se dovoze ovamo. Znači to je lako riješiti, međutim na razini BiH vlast nema volju da to riješi. Zašto nije i kod nas rok upotrebe smrznutog mesa šest mjeseci i problem bi bio riješen, smatra Ranko Sarajlić iz Laminaca (Gradiška).