U Bosni i Hercegovini pitanje otpornosti stambenih objekata na prirodne katastrofe poput poplava, klizišta i potresa često ostaje zanemareno, upozorava prof. dr. Naida Ademović s Građevinskog fakulteta u Sarajevu. Ona ističe važnost geoloških, hidroloških i seizmičkih analiza, koje su ključne za pravilno prostorno planiranje i smanjenje rizika u slučaju prirodnih nepogoda. Nakon niza poplava i bujica u Jablanici, Fojnici, Kreševu i Kiseljaku, kao i seizmičkih aktivnosti u regiji, odabir sigurnih lokacija za gradnju postaje prioritet.
Ademović naglašava da je prva mjera u izbjegavanju katastrofa izrada karti rizika za područja koja su podložna poplavama, klizištima i potresima. Takve karte omogućile bi precizno prepoznavanje najugroženijih zona i služile kao osnova za prostorno planiranje, donošenje zakona i pravilno upravljanje gradnjom.
“Karte rizika pomažu investitorima, građevinskim inženjerima i vlastima da donose bolje odluke te usmjeravaju gradnju prema sigurnijim područjima,” kaže prof. Ademović, dodajući kako bi ažuriranje prostornih planova i donošenje zakona koji će uključivati podatke o rizicima trebalo biti obavezno.
Nažalost, politički i ekonomski interesi često nadmašuju strukovne preporuke, što dovodi do neodgovorne gradnje u rizičnim područjima. Ovdje je ključno uključiti stručnjake u sve faze planiranja i gradnje, od analize lokacije do samog projektiranja zgrada otpornih na prirodne nepogode.
Građevinske mjere i planiranje
Zaštita od poplava, klizišta i potresa zahtijeva integraciju pasivnih i aktivnih mjera. Pasivne mjere, poput zabrane gradnje u visokorizičnim zonama, izgradnje nasipa i poboljšanja sustava odvodnje, trebaju biti temeljene na detaljnim analizama rizika. Aktivne mjere, poput sustava ranog upozoravanja i evakuacijskih planova, pomažu u smanjenju šteta u trenucima krize.
Zaštita od potresa uključuje seizmički otpornu gradnju, pojačanje postojećih objekata i stroge građevinske propise, dok sustavi ranog upozoravanja i automatsko isključivanje opasnih instalacija mogu spasiti mnoge živote.
Poplave i klizišta – potreba za infrastrukturnim prilagodbama
U kontekstu poplava i klizišta, pasivne mjere, poput pravilnog održavanja kanala i rijeka, ključne su za sprječavanje zagušenja vode. Održavanje sustava odvodnje te zeleni infrastrukturni projekti, poput parkova, mogu značajno smanjiti rizik od poplava. Ugradnja nasipa, potpornih zidova i drenažnih sustava u područjima sklonim klizištima također je od esencijalne važnosti.
“Interdisciplinarna suradnja između klimatologa, građevinskih inženjera i urbanista od ključne je važnosti kako bi se osigurala veća otpornost na prirodne katastrofe”, naglašava Ademović.
Bez pravilnog nadzora i provođenja zakona, bespravna gradnja ostaje problem, a neadekvatno izgrađeni objekti postaju opasni po živote građana. Zato je važno uvesti stroge zakone koji će osigurati konzultacije sa stručnjacima i provedbu preventivnih mjera.
Važnost edukacije i svijesti
Edukacija stanovništva o rizicima te planovi evakuacije trebali bi biti sastavni dio prevencije. Samo kroz dugoročnu strategiju prilagodbe i jačanje svijesti o važnosti otpornosti na prirodne nepogode može se osigurati sigurnost za buduće generacije.
Na kraju, prof. Ademović upozorava: “Bez temeljitih analiza i pravilnog planiranja, Bosna i Hercegovina ostaje ranjiva na prirodne katastrofe. Potrebna je hitna akcija kako bi se smanjile potencijalne štete i zaštitili životi građana.”
/Poskok/