Zamislite ovakav scenarij: Slaven Kovačević, savjetnik Željka Komšića, podnosi apelaciju jer, kao građanin Sarajeva, ne može birati načelnika Livna. Sud bi vjerojatno zaključio da je čovjek lud. Ili, recimo, da je Slaven podnio apelaciju da je diskriminiran jer kao stanovnik Sarajevske županije ne može birati zastupnike u Skupštini Tuzlanskog kantona. I u tom bi slučaju sud samo odmahnuo glavom u nevjerici.
Pa hajde da proširimo Kovačevićev svijet – zamislite da je podnio apelaciju da je diskriminiran jer kao građanin Federacije BiH ne može birati senatore u Sjedinjenim Američkim Državama. Sud bi, logično, rekao da je čovjek ćaknut.
Ili pak, podnese li apelaciju da je diskriminiran jer kao građanin Federacije BiH ne može birati zastupnike Skupštine Brčko distrikta, sud bi vjerojatno zaključio da je odlijepio.
No, Kovačević nije toliko zabrinut za svoja prava kao građanina Sarajeva, Tuzle ili Livna. Ne, on se brine o nečemu još apsurdnijem: žali se da je diskriminiran jer, kao stanovnik Federacije, ne može birati člana Predsjedništva iz Republike Srpske niti delegate u Dom naroda Republike Srpske. I gle čuda, Europski sud za ljudska prava presudio je u njegovu korist, zaključivši da je diskriminiran.
Da, dobro ste čuli. U Europi, toj “svijetloj budućnosti” kojoj BiH stremi, sud je rekao da Kovačević, kao građanin Federacije BiH, treba imati pravo birati u institucijama Republike Srpske, iako jasno nema prebivalište u tom entitetu. To je isto kao da netko iz Škotske podnese apelaciju da je diskriminiran jer ne može birati parlament Sjeverne Irske – naravno, taj bi bio odmah otpisan kao ludak.
No, u BiH sve prolazi. Europa ne vidi diskriminaciju Hrvata, ali su se svim silama angažirali oko Kovačevića, čovjeka koji sjedi u uredu Željka Komšića – institucije koja je sama po sebi simbol diskriminacije jednog konstitutivnog naroda. Kovačević, savjetnik onoga koji predstavlja Bošnjačku većinu pod krinkom građanskog političkog modela, koristi tu poziciju da ne samo omalovaži Hrvate, već sada širi taj model i prema Srbima.
Sud ne vidi tko plaća Slavena, niti koliko je njegov politički stav samo produžetak šovinističkog plana koji se pokušava ostvariti pod parolom građanskih prava. A dok Schmidt – kojeg je Kovačević nazvao nacističkim simpatizerom – pokušava balansirati u kaosu, Kovačević predvodi novu vrstu političkog apsurda.
– Visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt uključio se kao prijatelj suda u žalbenom postupku pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP) o izbornom sustavu BiH zbog čega ga je Slaven Kovačević, savjetnik člana BiH Predsjedništva Željka Komšića nazvao nacističkim simpatizerom.
Schmidtov ured je izvijestio kako je njemački diplomat pristao na raspravi u studenom pred Velikim vijećem pružiti neovisne informacije u svojstvu “prijatelja suda” (Amicus Curiae).
”To je uobičajena praksa. Visoki predstavnik ne zauzima stranu nego daje svoj doprinos kao konačni autoritet u zemlji u pogledu tumačenja civilnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma kako bi pružio informacije o daytonskom okviru”, objavio je ured.
Kovačević je prošle godine pred Malim vijećem ESLJP-a dobio presudu kojom je utvrđeno da su narušena njegova pasivna biračka prava i da politički sustav nastao iz Daytonskog mirovnog sporazuma privilegira pripadnike triju konstitutivnih naroda Hrvata, Bošnjaka i Srba u odnosu na ostale građane.
Na tu se odluku žalilo Vijeća ministara navodeći da je proces kompromitiran ranijom objavom presude u medijima, zbog čega je s europskog suda suspendiran sudac iz BiH Faris Vehabović.
Kovačević je u izjavi za televiziju Hayat vulgarno izvrijeđao Schmidta nazivajući ga nacističkim simpatizerom, lažovom i manipulatorom.
“Ministar poljoprivrede Njemačke je inače veliki ljubitelj nacističkih ratnih pilota”, rekao je Kovačević.
Dodao je da Schmidt pristran i da radi u interesu HDZ-a BiH. “On želi zaštititi onaj sustav koji je pred Međunarodnim kaznanim sudom u Hagu utvrđen kao udruženi zločinački poduhvat koji je rezultirao etničkim čišćenjem u BiH”, istaknuo je.
Kovačević se u tužbi žalio na odredbe ustava i izbornog zakona BiH zbog kojih kao “Bosanac iz Federacije BiH” ne može birati člana državnog predsjedništva iz Republike Srpske i izaslanike iz toga entiteta za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Parlamenta BiH. Sudsko vijeće je većinom glasova uvažio njegove navode i utvrdilo da se radi o diskriminaciji./Hina/HMS/