Ima ta neka pjesma “Naučila me” Arsenova, u kojoj on uzdiže jednu ženu za sve ono što mu je dala i čemu ga je naučila
Jesmo li se ikada kao nacija zapitali čemu nas je sve naučila Seve?
Znamo na što ćete prvo pomisliti. U redu je. Jer prosti ste pećinari, trogloditi.
No svaki Severinin uradak, u sebi nosi duboku pouku i snažnu filiozofsku, etičku, evolucijsku misao. Seve nije estrada. Seve je naprosto institucija.
Krenut ćemo od njene kolokvijalno to recimo “najprostije” pjesme, ili barem pjesme koja se tako percipira. Pjesma se zove “Ante”. Kada shvatite poantu ove pjesme i njene dubine bit će vam jasno da smo dužni Severini nekoliko trgova i mnoge šetnice.
Kao nacija trebali bismo joj se odužiti narodnom pjesmom “Naučila nas”.
Iedmo po redu , stih po stih i koje je skriveno značenje i poruka.
“Misto radnje: disco klub,”
Disko ovdje nije samo dico. Disco je u ovoj umjetničkom djelu paradigma modernog svijeta, gdje se ljudi susreću s vlastitim željama, potrebama i pritiscima društva. Mjesto gdje se sukobljavaju dekadencija i ono realno životno. To nasušno životno u disku se cijelo vrijeme bori s maskom dekadencije, koja je šarmanta, zavodljiva, i nudi se na svakom koraku. U disku se ne dokazuješ opipljivim i realnim. Tamo se tvoje vrijednosti ne vide. Tamo vrijedi drugi sustav “kićenja” i nadmetanja. Vrlo uzak i po pravilima koje je odredio svijet modernog noćnog života, showbiznisa, postmoderne i dekadencije. Pravila muževnosti i zavodničkog potencijala tamo ne vrijede. Zato je tamo mrak. Da se lošije prekrije, vrlina da se prekrije, da se može nametnnuti onaj tko ima novac. Sve u skladu s interesom vlasništva. Buržoaska je to logia.
U doba siromaštva zavođenje je bilo pravo bogatstvo. Momci su se nekada u davna vremena curama posle mise dokazivali pripetavanjem, potezanjem konopa, bacanjem kamena s ramena, ali i humorom duše koji bi tom prilikom ispoljavali. Danas se dokazuju prskalicama. Ni slučajno prilaskom za šankom, ili direktnim upadom njoj, makar bila u jatu prijateljica. Što bi bila nekakva odlika muškosti jelte.
“Svira narodnjake”: Glazba koja reflektira kolektivne norme i tradicionalne vrijednosti, kontrastirajući s individualnim težnjama likova.
“Pridje meni neki lik”: Ante, reprezentacija konvencionalnog muškarca, koji se vodi tradicionalnim načinima udvaranja, možda čak i kolektivnim očekivanjima.
“Drago mi je Ante”: Uvođenje identiteta, ali identiteta koji nije nužno usklađen s dubokim željama subjekta pjesme.
“Plešete li nebi hvala”: Odbijanje, signal slobode izbora. Ona se odlučuje ne pokoriti trenutačnoj situaciji. Ovdje dolazi do izražaja filozofski pojam autonomije, vlastitog odlučivanja.
“Radje bi se udala”: Ova rečenica može reflektirati ironijsku doskočicu iliti komentar na društvene pritiske, osobito one koji nameću brak kao krajnji cilj za ženu. Možda ona kroz ovu izjavu kritizira očekivanja društva.
“Može odmah curo draga”: Ante kapirtulira, kao glas tradicionalnih vrijednosti, uopće ne razmišlja o njezinim osjećajima, on odmah nudi brak, ne poentira na njenu ponudu za početkom dijaloga, umjesto ironijom i humorom, on se stavlja u ulogu otirača, što reflektira nepromišljenost ili nedostatak dublje povezanosti. Ujedno dokaz da je konvencijalno i tradicionalno vrlo često neinventivno i nedosjetljivo odnosno da pati od atrofije onih najvažnijih vijuga na planeti.
Refren:
“Ante okani me, se svega ti” – Odbijanje Anteove ponude simbolizira žudnju za slobodom i individualnom autonomijom.
“Puno si lip, al nisi moj tip” – Priznanje da vanjska ljepota, površna privlačnost, nije dovoljna. Ona traži nešto dublje, autentičniju povezanost.
“I dok sam u ritmu techna izvijala bok”: Techno kao glazba koja simbolizira slobodu i individualnost, dok narodnjaci predstavljaju konvencionalnost i prilagođavanje društvenim normama.
“Ante mi se rastuzija, reda štok na štok”: Ovdje se može uvesti filozofska misao hedonizma i bježanja od unutarnje praznine kroz vanjske podražaje (pijenje alkohola).
“Odvazi se pridje uhu kaze slusaj molim te”: Ante u svojoj potrazi za priznanjem i ljubavlju ne odustaje. On simbolizira društveni pritisak, očekivanje da će upornost nadvladati individualnu volju.
“Bices moja, samo moja”: Ante manifestira posesivnu ljubav, koja nije autentična. Ona je više produkt egoizma i želje za kontrolom. U konačnici ne znači da je Ante izgubio bitku, on u nedostatku šarma napada žensko biče primordijalnim refleksom koji u mnoštvu žena može probuditi želju. Naime žena, da bi joj muškarac uopće bio željen i privlačan, mora se osjetiti lovljena, kao lovina. Mora osjetiti žudnju u njemu. Ante nema manire, nema vic, ne zna suptilno prikazati žudnju očima dok joj govori nešto posve drugo, zato na kraju kao pravi troglodist, dolazi ženki, ogoljava stvar i kaže “Želim te”
U konačnici pjesma eksplodira što bi se reklo da je žena, meta, ipak pala na ono najvažnije što muškaraca mora imati kod upadanja – muškost.
Sada kažite da ova Sevina pjesme nema dublju filozofsku, pedagošku i svaku drugu poruku i da je bezvrijedna?
Ova pjesma u svojoj srži nosi dilemu između individualnosti i društvenih očekivanja. Ženski lik želi slobodu i neovisnost, dok Ante predstavlja tradicionalni, patrijarhalni pristup, gdje je žena nešto što se “osvaja”.
Ujedno, pjesma je komentar na nesporazume u ljubavi, gdje površne interakcije ne mogu zadovoljiti dublje ljudske potrebe.
No kraj pjesme nije ismijan, gdje površni udvarač ipak prilazi i izražava iskren nagon.
Što je bilo u Anti2 ne znamo no Sevi hvala.
Naučila nas.
ez l poskok.info