Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović, ističe da bi srpanjsko usklađivanje mirovina moglo iznositi 7,11 posto. Ovaj visok iznos usklađivanja pokazuje da plaće rastu, iako i dalje nedovoljno s obzirom na inflaciju, zbog čega je realna vrijednost mirovina bitno niža.
Petrović je u razgovoru za Hinu naglasila da su preliminarne procjene sindikata, s obzirom na to da se još čekaju svi podaci, pokazale da će usklađivanje biti na razini od 7,11 posto. Ovo povećanje donijet će oko 40 eura više umirovljenicima koji imaju prosječnu neto mirovinu od 580,83 eura. Međutim, Petrović je upozorila da 60 posto umirovljenika prima mirovine manje od prosjeka. Kada se izostave vojne i braniteljske mirovine, prosječna mirovina zapravo iznosi 534,84 eura, što znači da će povećanje za većinu biti manje.
Nakon što svi statistički podaci o plaćama i cijenama budu poznati, Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) donijet će odluku o usklađivanju mirovina na sjednici iza 20. kolovoza. Mirovine će rasti od 1. srpnja, ali razlika tog povećanja bit će isplaćena u rujnu, s mirovinom iz kolovoza.
Petrović podsjeća da je na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike u studenom dogovoreno kako će se predložiti Vladi da se kod sljedeće izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju izmjeni odredba o usklađivanju mirovina sa sadašnjih 70:30 u korist povoljnijeg indeksa rasta inflacije ili plaća na 85:15, u odnosu na zahtjev koji je bio 100 posto.
“Izgleda da ministar financija Marko Primorac nije predvidio tu izmjenu. On ne pokazuje preveliku socijalnu osjetljivost prema umirovljenicima pa se bojimo da ove godine neće biti nikakvih promjena osim usklađivanja prema sadašnjem modelu,” istaknula je Petrović, podsjetivši na potpise prikupljene u peticiji “Veće mirovine odmah”.
Usklađivanja prije kriza u zadnjih nekoliko godina bila su znatno niža. Tako je, primjerice, stopa usklađivanja mirovine od 1. siječnja 2019. iznosila 1,15 posto, a od srpnja 2,44 posto. U 2020. godini usklađivanja su iznosila 0,70 i 1,41 posto, a 2021. godine 0,56 posto i 2,46 posto.
Usklađivanje iz siječnja 2022. bilo je na razini od 2,24 posto, a u srpnju je skočilo na 6,18 posto. Lani je u siječnju bilo 5,37 posto, a rekordno od 8,42 posto bilo je u srpnju 2023. Ovogodišnje usklađivanje iz siječnja bilo je 4,19 posto, a sada su procjene sindikata na razini od 7,11 posto.
Petrović ističe kako to pokazuje da plaće jako rastu, iako nisu dovoljne za normalan život s obzirom na rast inflacije, ali i da je realna vrijednost mirovine bitno niža.
“Taj postotak rasta mirovina ništa ne znači jer se uvijek mora usporediti s rastom plaća. Ako udio u rastu plaća kontinuirano pada, onda to znači da mirovine realno padaju,” upozorila je.
Aktualna statistika HZMO-a pokazuje da je prosječna neto mirovina svih korisnika mirovina, bez međunarodnih ugovora, 580,83 eura, a njezin udio u prosječnoj neto plaći za svibanj 2024. iznosi 43,9 posto.
Po novim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj iznosila je 1324 eura.