Politico: Macron je gotov. Doživio je ogromno poniženje, kockao se i izgubio

Za 46-godišnjeg čelnika Francuske jučerašnji prvi krug parlamentarnih izbora bio je ogromno poniženje. Sazvao je prijevremene izbore nakon katastrofalnog poraza od krajnje desnice na europskim izborima u lipnju i s jednim ciljem na umu: zaustaviti skretanje u ekstremizam. Postigao je suprotno, piše Politico.

Drugo najveće europsko gospodarstvo i jedina europska sila s nuklearnim oružjem sada je bliža nego ikad dolasku krajnje desnice na vlast. Stranka Nacionalno okupljanje (RN) pobijedila je u prvom krugu glasanja.

Za apsolutnu većinu potrebno 289 mjesta u parlamentu

Ako birači 7. srpnja donesu parlamentarnu većinu Nacionalnom okupljanju, a prognoze sugeriraju da je to moguće, Francuska će se naći u neistraženim vodama. Zemlja će biti pod vodstvom onih koji su simpatizirali Vladimira Putina, obećavali rat protiv migracija i razmatrali izlazak iz NATO-a.

Iako je Nacionalno okupljanje ublažilo neke svoje oštrije stavove, ipak ostaje duboko skeptično prema zapadnim mainstream političkim stavovima. Pobjeda krajnje desnice na ovim izborima također bi snažno povećala njezine izglede na predsjedničkim izborima 2027.

“Možemo s lucidnošću reći da je detoksikacija Nacionalnog okupljanja u završnoj fazi. Pobijedili su na europskim izborima tri puta zaredom, a Marine Le Pen dvaput je prošla u drugi krug predsjedničkih izbora. Ako pobijede na drugim najvažnijim izborima (parlamentarnim) u Francuskoj, postat će mainstream”, uvjeren je Bruno Cautrès, politički analitičar s instituta Sciences Po.

Prema analizi instituta za ispitivanje javnog mnijenja Ipsos, projicirani rezultati stavljaju Nacionalno okupljanje blizu apsolutne većine. Stranka je dobila 33.2 posto glasova u prvom krugu, što znači da bi mogla dobiti između 230-280 mjesta u parlamentu.

Budući da je prag za apsolutnu većinu u parlamentu 289 mjesta, krajnja desnica bi čak mogla biti u poziciji formirati vladu za tjedan dana sa stranačkim šefom Bardellom kao premijerom. Sada je pitanje može li to išta ili itko zaustaviti.

U nedjelju se održava drugi krug

Koliko će se Le Pen približiti apsolutnoj većini, ovisi o tome kako će druge stranke, pa i Macron, reagirati na njenu jučerašnju pobjedu. Hoće li druge stranke ostaviti svoje razlike po strani te se ujediniti i stvoriti sanitarni kordon kako bi pobijedile krajnju desnicu?

Francuski parlamentarni izbori složeni su dvokružni proces, u kojem dva kandidata koji dobiju minimalno 12.5 posto glasova u prvom krugu prolaze u drugi krug. U procijenjenih 315 izbornih jedinica treći kandidat, često netko iz Macronove koalicije Ansambla, također se kvalificira za drugi krug.

Sinoć su Macronovi saveznici pokušavali smisliti što učiniti. Macronova centristička parlamentarna skupina trebala bi se smanjiti s 250 zastupnika na manje od 100 u Nacionalnoj skupštini.

Sada se njegovi centristički saveznici suočavaju s golemim pritiskom da se povuku iz utrke u mnogim područjima i savjetuju svojim pristašama da glasaju za lijevi savez, koji uključuje krajnje lijeve radikale, u pokušaju da pobijede Le Pen.

Građani izašli na ulice

Nakon što su objavljene prve projekcije, tisuće francuskih građana okupile su se na Place de la République u Parizu kako bi prosvjedovale protiv krajnje desnice. Scene su podsjećale na prosvjede protiv Jean-Marie Le Pena, Marineina oca, kada se kvalificirao za drugi krug predsjedničkih izbora 2002. kao kandidat stranke tada poznate kao Nacionalna fronta.

Tom prilikom su se stranke i glasači udružili protiv krajnje desnice ostavljajući svoje razlike po strani kako bi pobijedili ekstremnog kandidata. Međutim, europska politika dramatično se promijenila u posljednja dva desetljeća.

Krajnje lijeva stranka Jean-Luc Melenchona postala je nedvojbeno još veći neprijatelji centrista od Le Pen. Sam Macron proveo je veći dio ove kampanje kritizirajući politiku lijevog krila saveza Novog narodnog fronta kao “grotesknu” i destruktivnu za Francusku.

Govoreći nekoliko sati nakon poraza, Macronov premijer Gabriel Attal pozvao je da se u drugom krugu ne glasa za krajnju desnicu, ali je natuknuo da bi kandidati koji pripadaju Macronovoj koaliciji trebali odustati samo u slučajevima kada je kandidat Republikanaca u boljoj poziciji za pobjedu.

Birači centra bi mogli apstinirati

Edouard Philippe, Macronov saveznik i bivši premijer, izričito je pozvao glasače da se suprotstave Nacionalnom okupljanju, ali i krajnjoj ljevici, misleći na Melenchonovu stranku.

“Budući da je ljevica Macrona učinila svojim velikim protivnikom, a Melenchon i Macron proveli su mjesece vodeći veliku političku bitku, teško je stvoriti sanitarni kordon”, rekao je Bruno Jeanbart, anketar iz OpinionWaya.

Upozorio je da birači centra često apstiniraju kada im se da izbor između krajnje ljevice i krajnje desnice. Kandidati koji su se kvalificirali u drugi krug glasanja imaju rok do sutra navečer da odluče hoće li se povući iz utrke ili nastaviti borbu.

U mnogim izbornim jedinicama čini se da bi povlačenje trećeg najboljeg kandidata smanjilo izglede Nacionalnog okupljanja. To znači da su procjene mjesta za krajnju desnicu “već zastarjele” jer su se temeljile na natjecanjima u drugom krugu prije nego što su se kandidati počeli povlačiti, prema Briceu Teinturieru, direktoru instituta za istraživanje javnog mnijenja Ipsos.

Le Pen prihvaća samo apsolutnu većinu

Nacionalno okupljanje najavilo je da neće pokušati formirati vladu ako ne osvoji apsolutnu većinu u parlamentu. Le Pen je inzistirala da bi Bardella postao premijer samo ako bi Nacionalno okupljanje imalo apsolutnu većinu u parlamentu.

Tradicionalno, francuski predsjednik imenuje premijera iz najveće parlamentarne skupine u Nacionalnoj skupštini. “Bez jasne većine uvijek će postojati stari feudalizmi, namjerna inercija i političko manevriranje koje će uništiti istinsku alternativu koja je potrebna zemlji”, kazala je Le Pen tijekom kampanje u istočnom gradu Hénin-Beaumontu.

Da bi mogla ostvariti apsolutnu većinu, Le Pen bi trebala postići dogovor sa zastupnicima iz konzervativne stranke Republikanci. Međutim, njezin predizborni savez s čelnikom Republikanaca Ericom Ciottijem izazvao je žestoku reakciju stranačkih teškaša. Ako izbori dovedu do nestabilnog parlamenta, to bi moglo odgoditi smrt Macronovog političkog projekta.