Proizvodnja betona koja uključuje miješanje pijeska i šljunka s cementom i vodom glavni je proizvođač stakleničkih plinova i odgovoran za oko 7% svjetskih emisija, prema podacima Ujedinjenih naroda. Istraživači sa Sveučilišta RMIT u Melbourneu zagrijavali su otpadnu kavu bez kisika, proces poznat kao piroliza, kako bi stvorili tvar nazvanu biougljen koja može zamijeniti do 15% pijeska koji se koristi u betonu, prenosi Index.hr.
Manje zagađenja, snažniji beton
Uključivanje biougljena čini beton 30% jačim i smanjuje količinu potrebnog cementa do 10%, rekao je voditelj istraživanja Rajeev Roychand.
“Ovo ispunjava sve okvire”, rekao je pa dodao: “Čuvate ugljik i dobivate značajno veću snagu.”
Otprilike 50 milijardi metričkih tona pijeska iskopa se svake godine, uglavnom za upotrebu u betonu. Njegovo vađenje često je destruktivno za okoliš i sve ga je manje, navodi se u izvješću UN-a iz 2022. godine. Proizvodnja cementa koja uključuje zagrijavanje mješavine vapnenca i gline na oko 1500 stupnjeva odgovorna je za većinu emisija stakleničkih plinova kod proizvodnje betona.
Ima zainteresiranih
Tvrtka Macedon Ranges Shire Council blizu Melbournea upotrijebila je tzv. beton od kave ranije ovog mjeseca za izgradnju jedne pješačke staze. RMIT sada pak pregovara s nekoliko građevinskih tvrtki i proizvođača betona, ali i sa Starbucksom – za prikupljanje otpadnog taloga od kave.
Australska infrastrukturna tvrtka Bild Group rekla je da planira isprobati beton i nada se da će ga koristiti na velikim cestovnim projektima. Tamošnji građevinski div Arup također je podržao istraživanje.
Do 70 posto otpada moglo bi se iskoristiti
Milijuni tona iskorištenog taloga kave proizvode se globalno, a većina se šalje na odlagališta gdje ispuštaju metan dok se razgrađuju. Australija godišnje proizvede oko 75.000 tona otpadnog taloga od kave, a biougljen napravljen od njega mogao bi zamijeniti do 655.000 tona pijeska u betonu jer je gušći materijal, rekao je Roychand. Globalno, biougljen iz otpada kave mogao bi zamijeniti do 90 milijuna tona pijeska u betonu, rekao je.
“Predviđamo da oko 60-70% organskog otpada možemo preusmjeriti s odlagališta u konkretne primjene”, rekao je. Druga međunarodna sveučilišta također istražuju potencijal biougljena i drugog bioinženjeringa u betonu. RMIT je bio prvi koji je na ovaj način iskoristio otpadnu kavu, zaključio je za Reuters voditelj ovog istraživanja Rajeev Roychand.