Prepirka je kulminirala prošle nedjelje kada je češki premijer Petr Fijala najavio da uobičajenih češko-slovačkih međuvladinih konzultacija neće biti u nadolazećim tjednima ili mjesecima jer ih Prag ne smatra prikladnima zbog “značajnih razlika”. Fijala je dodao da suradnja između zemalja treba biti usmjerena na konkretne projekte, ali i da je nemoguće sakriti da postoje značajne razlike u stajalištima oko nekih ključnih vanjskopolitičkih pitanja.
“Uvjereni smo da nema potrebe za zajedničkim sastankom dviju vlada. Obavijestili smo slovačku stranu o našoj odluci i namjeri da odgodimo sastanak”, rekao je češki premijer.
Ministar vanjskih poslova Češke Republike Jan Lipavsky također je podržao odluku o prekidu međuvladinih konzultacija sa Slovačkom.
“Naši partneri na drugom kraju svijeta razumiju da sigurnost Europe utječe na sigurnost cijelog svijeta. Zato mi je žao što moji kolege u Slovačkoj to ne vide”, rekao je Lipavski.
Fico je odgovorio da je Češka takvom odlukom ugrozila odnose sa Slovačkom. Navodi da su, po njegovom mišljenju, razlog tome različiti stavovi Praga i Bratislave o ratu Ruske Federacije protiv Ukrajine.
“Napominjemo da je češka vlada odlučila ugroziti naše međusobne odnose samo zato što je zainteresirana za potporu ratu u Ukrajini, dok slovačka vlada otvoreno govori o miru. Vaša odluka neće utjecati na suverenu slovačku vanjsku politiku”, dodao je šef slovačka vlada.
Premijeri dviju zemalja dogovorili su se u studenom 2023. da će nastaviti tradiciju zajedničkih sjednica vlada koje su se u proljeće trebale održati u Češkoj. Posljednje međuvladine konzultacije dviju država održane su u travnju prošle godine, no sve je dovedeno u pitanje promjenom vlasti u Slovačkoj.
Primjerice, Fico je na drugu godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu izjavio da je rat počeo “divljanjem ukrajinskih neonacista”, dok se slovački ministar vanjskih poslova Juraj Blanar sastao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom na diplomatskom forumu održanom u Turskoj . Do sada se među šefovima vanjskih poslova zemalja EU jedino mađarski ministar Peter Szijártó nije ustručavao sastati s Lavrovom. Za slovačkog premijera Roberta Fitza taj je susret primjer “uravnotežene i suverene” slovačke vanjske politike prema svim dijelovima svijeta.
Odgovor je stigao u obliku izjave češkog predsjednika Petra Pavela koji se zalaže da NATO trupe trebaju pružati potporu izravno na teritoriju Ukrajine i da se neće kršiti nikakve međunarodne norme.
“Trebamo se složiti sa saveznicima da je bilo mnogo logičnije prebaciti nekoliko desetaka instruktora u Ukrajinu i tamo obučavati ukrajinske vojnike, umjesto da se ukrajinski vojnici obučavaju na teritoriju zemalja članica NATO-a”, kaže Petr Pavel.
Zbog novouspostavljene proruske politike Slovačka se korak po korak izolira.
Tako se godišnja sigurnosna konferencija GLOBSEC, koja se održava od 2005. godine, neće održati u Bratislavi nego u Pragu zbog politike aktualne slovačke vlade Roberta Fitza. GLOBSEC se smatra drugim najvažnijim događajem ove razine nakon Münchenske sigurnosne konferencije, a na njemu su sudjelovali najviši svjetski dužnosnici i političari poput predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. ovaj skup nekoliko puta.
Italija je početkom ožujka odlučila povući PZO sustav SAMP/T iz Slovačke.
Fico se požalio da su zbog talijanske odluke strateški objekti, uključujući i nuklearnu elektranu, ostali nezaštićeni. Dodao je da je prethodna vlada dala Ukrajini funkcionalni ruski protuzračni sustav S-300 i naglasio da on to nikada neće učiniti.