Nakon što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odbio potpisati tri nedavno usvojena zakona i vratio ih parlamentu na ponovno odlučivanje sukob premijera Milojka Spajića i predsjednika Milatovića eskalirao je, ocjenjuju analitičari u Podgorici.
Milatović i Spajić čelnici su populističkog „Pokreta Europa sad“ (PES), a našli su se na vodećim dužnostima u Crnoj Gori nakon rasta popularnosti njihove političke stranke koja je pobijedlila na parlamentarnim izborima prošle godine, dok je Milatović uvjerljivo porazio Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima.
Milatović je u utorak, na iznenađenje crnogorske javnosti, iskoristio svoje ustavne ovlasti i vratio parlamentu tri zakona Spajićeve vlade, ocijenivši ih protuustavnim. Radi se o zakonima o lokalnoj samoupravi, gospodarskim društvima i agenciji za elektroničke komunikacije.
Prva politička stranka koja je kritizirala Milatovićevu odluku bio je njegov PES, koji ga je optužio da tim potezom želi „sačuvati odbor ravnatelja najveće državne tvrtke Elektroprivrede Crne Gore koji kontrolira prethodni premijer Dritan Abazović“.
Eskalacija sukoba Milatović-Spajić je očekivana smatraju analitičari u Podgorici, s obzirom na to da tinja sukob više od godine.
“Mislim da Milatović kroz ovo, kao i kroz neka prethodna suprostavljanja vladinim politikama, pokušava sebe isturiti kao ključnog i značajnog aktera na političkoj sceni”, kazao je za televiziju Crne Gore politički analitičar Stefan Đukić.
Dokaz tome je, kaže Đukić i činjenica da Milatović ni nakon pobjede na predsjedničkim izborima nije zamrznuo stranačko djelovanje.
On smatra da vraćanje zakona parlamentu neće ništa promijeniti, te da će oni ponovo biti izglasani, ali bi se, kaže, mogla promijeniti dinamika odlučivanja u budućnosti.
“Milatović je povukao potez kojim je poručio da ubuduće treba biti komunikacije s njim, odnosno da i on želi da ga se pita”, kazao je Đukić.
Politički sukob Spajića i Milatovića, podsjeća TVCG, počeo je uoči predsjedničkih izbora, u siječnju prošle godine, kada je Milatović zamjerio Spajiću što je od javnosti sakrio da ima državljanstvo Srbije.
Tada je na Twitteru poručio “da ni Spajić ni njegova stranka nisu pokazali potrebnu dozu odgovornosti”.
Nesuglasica je bilo i povodom nastupa na parlamentarnim izborima. Sjednica Glavnog odbora PES-a na kojoj je odlučeno da “Pokret Europa sad” nastupi samostalno, te da nositelj liste bude Spajić održana je bez Milatovića.
Različita gledišta nastavila su se i nakon izbora, kada je Milatović kritički komentirao način na koji Spajić kao mandatar vodi konzultacije, kao i tadašnju najavu Spajića da u vladi neće biti mjesta za prosrpsku desnicu, koju je Milatović htio u novoj crnogorskoj vladi.
Ipak, u novogodišnjem intervjuu za crnogorski Javni servis Milatović je negirao da su odnosi između njega i Spajića narušeni. Kazao je da “osobni odnosi nisu toliko važni”.
To je prva vlada koja je formirana nakon parlametranih izbora 2020. godine na kojima je Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića poražena nakon tri desetljeća. Na njezino formiranje veliki utjecaj imala je Srpska pravoslavna crkva.
Njih dvojica, tadašnji ministri gospodarstva i finacija, autori su projekta Europa sad, kojim je minimalna plaća u Crnoj Gori povećana s 222 na 450 eura, podsjeća Hina.
Tim populističkim potezom osigurali su sebi političku podršku najsiromašnijeg dijela crnogorskog stanovništva, te su nakon pada vlade Zdravka Krivokapića u veljači 2022. godine formirali političku stranku “Pokret Europa sad”.
Predizbornim obećanjem uoči predsjedničkih i parlamentranih izbora 2023. godine, da će podići prosječnu plaću u Crnoj Gori na tisuću eura, dominirali su na političkoj sceni tijekom prošle godine.
Milatović je sa 60 posto podrške, u travnju, u drugom krugu predsjedničkih izbora pobijedio dotada neprikosnovenog crnogorskog vođu Mila Đukaovića, dok je njihov PES pobijedio na parlamentarnim izborima održanim u lipnju./HMS/
wpDiscuz
