Od osnivanja poduzetničkih centara i povezivanja malih i srednjih poduzetnika, preko regionalne suradnje i privlačenja iseljeništva koje idejama, kapitalom i povezanošću s velikih europskim središtima može privući nova ulaganja u BiH – ovo su samo neke od odrednica plana koji je u BiH predstavio Zdenko Štriga, uspješni biznismen rodom iz Hrvatske s dugogodišnjom karijerom u poduzetništvu i investiranju, a koji krupnim koracima razvija poslovnu mrežu u jugoistočnoj Europi i Aziji.
Štriga je prošle godine u Mostaru otvorio ured svoje nove tvrtke Coral Consulting Service, a koja za strateški cilj ima umrežiti ulagače na prostoru jugoistoka Europe, odnosno uvezati je s ostatkom Europe, koristeći pritom sva dostupna iskustva iz uspješnih europskih gospodarstava. Ured tvrtke aktivno radi na privlačenju i uvezivanju poslovnih ljudi i investitora, a novi plan neki već uspoređuju s onim Marshallovim za Europu. Plan ima devet točaka, a to su: pozicioniranje bh. industrijskog, turističkog i poljoprivrednog sektora kao primjera dobre prakse u regiji; osnivanje poduzetničkih centara u BiH i regiji, a u svrhu povezivanja malih i srednjih poduzetnika država regije; regionalna/prekogranična suradnja sa susjednim državama; uključivanje bh. dijaspore (ogroman neiskorišten potencijal) u razvoj gospodarstva BiH stvaranjem poticajnih uvjeta za povratak svih onih koji se žele vratiti u BiH (3. i 4. generacija), kao i onih koji žele ulagati novac u MSP. Tu je i sprječavanje još većeg nedostatka radne snage na način zaustavljanja iseljavanja i stvaranja primamljivih uvjeta za povratak iseljenog stanovništva (program povratka iseljenih – irski primjer); medicinski turizam, kontinentalni turizam (ruralni i etnoturizam), stvaranje u BiH oaze za strane umirovljenike, jačanje metalske i drvne industrije te stvaranje velikih poljoprivrednih površina na klimatski povoljnim zemljištima.
Promocija gospodarstva
Stručni tim Corala, s dugogodišnjim iskustvom u inozemstvu, može pružiti vrijedne savjete i podršku poduzetnicima u Bosni i Hercegovini, posebno u područjima kao što su financije, marketing, upravljanje ljudskim resursima i međunarodni poslovi. Uz to, Poslovno-promidžbeni centar Hrvatske u Frankfurtu, koji je Coral vodio u prošlosti, pokazao se kao uspješan projekt u promociji bosanskohercegovačkog gospodarstva u inozemstvu. Sve ovo ukazuje na to da Coral ima potencijal postati vodeće društvo za savjetovanje poduzetnika u BiH i regiji. Potrebno je osigurati adekvatnu promociju i podršku kako bi se ovaj cilj ostvario. To je izvrsna inicijativa koja bi mogla doprinijeti daljnjem razvoju bosanskohercegovačkog gospodarstva. Povezivanje s bh. poduzetnicima u dijaspori može donijeti nove investicije, znanja i tehnologije, a istodobno bi se omogućilo dijaspori da ostvari veze sa svojim korijenima i doprinese razvoju BiH. Coral bi mogao odigrati ključnu ulogu u ovom procesu, pružajući pomoć i podršku bh. poduzetnicima u dijaspori te osiguravajući da njihova ulaganja budu u skladu s bh. zakonodavstvom i poslovnim praksama. Ova inicijativa mogla bi učvrstiti suradnju između BiH i dijaspore, što bi moglo stvoriti nove poslovne prilike i potaknuti gospodarski rast u BiH.
Coral – vizija i misija
Vizija koja bi mogla doprinijeti razvoju sektora mikro, malog i srednjeg poduzetništva u BiH. Povećanje konkurentnosti ovih sektora može imati pozitivan utjecaj na bh. gospodarstvo, stvarajući nova radna mjesta i potičući inovacije. Primjena novih tehnologija i komercijalizacija inovacija ključni su elementi u ostvarivanju ove vizije, jer mogu pomoći poduzetnicima u BiH da se razlikuju od konkurencije i pronađu nove tržišne niše. Ova vizija također potiče održivost, što je izuzetno važno u današnjem svijetu, gdje se sve više pozornosti posvećuje zaštiti okoliša i društvenoj odgovornosti. Coral bi mogao biti ključni akter u ostvarivanju ove vizije, pružajući potrebne resurse i podršku poduzetnicima koji se žele razvijati i rasti.
Misija Corala usredotočuje se na pružanje vrijednih usluga poduzetnicima u BiH. Ponuda poslovnih rješenja i stvaranje dodane vrijednosti ključni su elementi u pružanju usluga savjetovanja, a prilagođavanje modernim trendovima i inovativnim rješenjima pokazuje da Coral želi biti ukorak s vremenom i pružiti najbolje usluge svojim klijentima. Također je važno da se Coral usredotočuje na prijenos znanja i pomoć u upravljanju poslovnim subjektima, što može pomoći poduzetnicima da se uspješno razvijaju i rastu. Uključivanje stranih ulaganja i prepoznavanje poslovnih mogućnosti od iseljenika i mladih ljudi također je važan element u oblikovanju budućnosti BiH. Sve u svemu, ova misija ima potencijal doprinijeti razvoju poduzetništva u BiH i regiji.
Industrija
Kada je riječ o prvoj točki plana, BiH treba postati regionalni industrijski, turistički i poljoprivredni primjer dobre prakse kroz sljedeće korake, a među njima su i podržavanje inovacija i digitalizacije u području metalske, drvne i IT industrije. BiH bi trebala raditi na razvoju tehnologije i inovacija kako bi se poboljšala konkurentnost i stvorila nova radna mjesta u visokotehnološkim sektorima. Iskustvo iz bivše države pozicioniralo je BiH kao uspješnu sredinu za metalsku i drvnu industriju. Kroz digitalizaciju industrije i jačanje IT kompanija moguće je privlačiti ulaganja u proizvodnju dijelova. Digitalizacija bi trebala biti podržana i u javnom sektoru kako bi se poboljšala učinkovitost i transparentnost. Tu je i ulaganje u obrazovanje i razvoj ljudskih resursa: BiH bi trebala ulagati u obrazovanje i razvoj ljudskih resursa kako bi se osigurala stručnost i kvalificiranost radne snage. To bi trebalo uključivati i podršku cjeloživotnom učenju i prekvalifikaciji radnika. Već od osnovnog obrazovanja potrebno je uskladiti obrazovni sustav s tržištem rada, povećati STEM (Science, Technology, Engineering, Mathematics) aktivnosti u školama te učiti djecu i mlade kritičkom razmišljanju, komuniciranju, stranim jezicima, digitalnim vještinama, financijskoj pismenosti te im stvarati kvalitetan odnos prema pravoj kulturi i životu u 21. stoljeću. U kontekstu poticanja turizma navodi se kako je turizam jedan od ključnih sektora u BiH, a potencijal za daljnji rast postoji u manje razvijenim dijelovima zemlje. BiH bi trebala ulagati u turizam kako bi se potaknuo ekonomski rast i stvorila nova radna mjesta. BiH bi trebala aktivno sudjelovati u međunarodnim projektima i inicijativama koje bi joj omogućile pristup novim tržištima i tehnologijama. Također, BiH bi trebala provoditi mjere za smanjenje korupcije, poboljšanje pravne sigurnosti i učinkovitosti javne uprave kako bi se stvorilo povoljno okružje za poslovanje jer je to razlog broj jedan zbog kojih investitori odustaju od ulaganja u BiH, kao i značajna kočnica za ulazak BiH u Europsku uniju.
BiH se u međunarodnoj zajednici treba doživljavati kao primjer dobre prakse u regiji. Da bi se postigla ta pozicija, Bosna i Hercegovina treba ojačati proizvodnu industriju koja je ključni pokretač društveno-gospodarskog rasta i razvoja, treba postati destinacija gdje se stvaraju radna mjesta, gdje je izvoz u porastu, gdje se ide ukorak s tehnološkim promjenama u svim sferama života. U ovom projektu cilj je analizirati trenutačnu ekonomsku situaciju u BiH, identificirati ključne sektore i strategije za njihov razvoj te predložiti konkretne projekte i inicijative za njihovu provedbu. Kroz ove mjere BiH bi trebala postati primjer dobre prakse u regiji i privući investicije te razviti tržište rada i izvozno orijentiranu industriju. Važno je naglasiti da će se strategije i projekti fokusirati na inovacije i povećanje konkurentnosti kako bi se postigao održivi rast i razvoj. Kroz ovaj projekt BiH će biti u stanju poboljšati svoju ekonomsku situaciju, što će imati pozitivan utjecaj na društvo i gospodarstvo u cjelini.
Promicanje inovacija i digitalizacije, implementacija održivih praksi u poslovanju, razvoj turističke industrije, podrška razvoju zelenih tehnologija i energetske učinkovitosti, unaprjeđenje infrastrukture i logistike kako bi se olakšao protok roba i usluga, te stvaranje povoljnog poslovnog okružja za ulaganja. Kroz ove mjere BiH bi mogla postati primjer dobre prakse u regiji u području inovacija, konkurentnosti i održivog razvoja, što bi privuklo ulaganja i stvorilo nova radna mjesta. Važno je naglasiti da bi se ove inicijative trebale provoditi u suradnji s drugim zemljama u regiji kako bi se postigla sinergija i ostvario zajednički napredak.
Uz ove strategije, BiH bi trebala ulagati u obrazovanje i razvoj ljudskih resursa kako bi se osigurala stručnost i kvalificiranost radne snage. Također, važno je ulagati u turizam, posebno u manje razvijene dijelove zemlje, kako bi se potaknuo ekonomski rast i stvorila nova radna mjesta. Bosna i Hercegovina bi također trebala aktivno sudjelovati u međunarodnim projektima i inicijativama koje bi joj omogućile pristup novim tržištima i tehnologijama.
Uz sve navedeno, potrebno je provoditi mjere za smanjenje korupcije, poboljšanje pravne sigurnosti i učinkovitosti javne uprave kako bi se stvorilo povoljno okružje za poslovanje i privlačenje investicija.
Ukratko, BiH ima potencijal postati vrhunski primjer dobre prakse u regiji i privući investicije te stvoriti nova radna mjesta. Ali to zahtijeva strateško planiranje, ulaganje u ključne sektore i razvoj ljudskih resursa, podršku inovacijama i digitalizaciji, te smanjenje korupcije i poboljšanje pravne sigurnosti. Uz prave mjere, Bosna i Hercegovina može osnažiti svoju ekonomiju i postati vrhunski primjer u regiji koji može i drugima pokazati kako se ekonomija može razvijati.
Poduzetnički potporni centri (PPC)
Poduzetnički potporni centri (PPC) mogu biti ključni u pomoći bh. gospodarstvu i zaustavljanju iseljavanja mladih. PPC-ovi mogu pružiti podršku poduzetnicima u stvaranju novih poslova i razvoju postojećih poslova. Osim toga, mogu pružiti savjete i obuku za poduzetnike kako bi poboljšali svoje poslovne vještine i povećali svoju konkurentnost. PPC-ovi također mogu surađivati s lokalnim vlastima i drugim organizacijama kako bi se stvorile poticajne mjere za razvoj poduzetništva i oživljavanje gospodarstva u regiji. To uključuje smanjenje birokracije, poboljšanje infrastrukture i pristupa financiranju.
Kada je u pitanju zaustavljanje iseljavanja mladih, PPC-ovi mogu pružiti podršku u stvaranju radnih mjesta i poticanju gospodarskog razvoja u regiji. To bi moglo uključivati stvaranje novih područja za razvoj poslova, kao što su turizam, poljoprivreda i IT sektor.
U konačnici, PPC-ovi bi mogli biti ključni u promicanju poduzetništva i stvaranju novih radnih mjesta u Bosni i Hercegovini, što bi moglo privući mlade ljude da ostanu u zemlji i doprinose njezinu gospodarskom razvoju.
Ovo je vrlo ambiciozna strategija koja bi mogla imati pozitivan utjecaj na razvoj poduzetništva u BiH. Dovoditi strane tvrtke, investitore, startupove i financijere inovativnih ideja i projekata u poduzetničke centre može pomoći u promicanju inovacija, razvoju novih tehnologija i stvaranju novih radnih mjesta. Ponuda prestižnih ureda, sigurnost i stalna briga o njihovim potrebama mogu biti ključni elementi u privlačenju investitora u poduzetničke centre. Također, promoviranje županija i ulaganja u njih može pomoći u decentralizaciji razvoja i ravnomjernijoj raspodjeli gospodarskog rasta u BiH. Međutim, važno je osigurati da se ova strategija provodi na transparentan način, s jasnim kriterijima za odabir investitora i projekata, kako bi se osigurala maksimalna korist za BiH i njezine građane.
Ukratko, poduzetničko-potporni centri imaju ključnu ulogu u razvoju gospodarstva BiH. Potrebno je osigurati da se u tim centrima pruža kvalitetno poslovno informiranje i podrška kako bi se potaknuo razvoj novih ideja i projekata. Umrežavanje ekonomskih interesa i realizacija investicijskih projekata može biti ključni korak u stvaranju novih radnih mjesta i jačanju međunarodne konkurentnosti malih i srednjih poduzeća. Kvalitetna promidžba također je ključna za privlačenje stranih investicija i razvoj novih tržišta. Potrebno je kontinuirano pratiti i prilagođavati se zahtjevima i željama stranog tržišta kako bi se osigurao uspjeh projekata i privukle nove investicije. Sve ove aktivnosti mogu biti uspješne samo kroz suradnju i partnerstvo s dijasporom, koja može imati ključnu ulogu u promicanju i podržavanju bh. gospodarstva u inozemstvu.
Prekogranična suradnja sa susjednim državama
Prekogranična suradnja omogućuje BiH da radi s drugim državama u regiji na zajedničkim projektima, što omogućuje razmjenu know-how-a, resursa i iskustava. Ova suradnja također pomaže u jačanju veza između ljudi i institucija u različitim zemljama, što može doprinijeti stvaranju trajnih partnerskih odnosa. Posebno važna su područja suradnje u turizmu, poljoprivredi, energetici, transportu, kulturi i znanosti. U turizmu, primjerice, suradnja može pomoći u razvoju zajedničkih turističkih proizvoda i promociji regije kao cjeline, što može pomoći u privlačenju većeg broja turista.
U poljoprivredi suradnja može pomoći u poboljšanju proizvodnje hrane i povećanju konkurentnosti na tržištu. Proizvodnja povrća visoke kvalitete ima velik potencijal, a poseban biser mogu biti hercegovački kameni vinogradi, pogotovo u predjelima Čitluka, Čapljine, Stoca i Mostara, koja su kao stvorena za nasade vinove loze. Potencijal vinogradarstva, nažalost, nije dovoljno iskorišten, a ni naša najpoznatija vina žilavka i blatina nisu doživjela značajnije međunarodno brendiranje.
U energetici suradnja može pomoći u razvoju obnovljivih izvora energije i smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima. U prometu suradnja može pomoći u poboljšanju povezanosti između različitih zemalja i regija. BiH je na odličnom geostrateškom položaju kroz koji u budućnosti mogu prolaziti mnogi prometni i energetski pravci.
U kulturi i znanosti suradnja može pomoći u razvoju zajedničkih projekata i razmjene ideja, što može pomoći u razvoju kulturne i znanstvene scene u regiji.
Ukratko, prekogranična suradnja je ključni čimbenik za razvoj BiH i regije jugoistočne Europe. Prekogranična suradnja ima potencijal za stvaranje novih radnih mjesta, povećanje gospodarskog rasta, razmjenu znanja i tehnologije, povećanje konkurentnosti i privlačenje investicija u regiju. Ova suradnja može biti važan korak prema integraciji regije u europsku zajednicu i jačanju njezina položaja na međunarodnoj razini. Stoga je važno da BiH i ostale države u regiji nastave razvijati prekograničnu suradnju kako bi ostvarile svoj puni potencijal i postale privlačna odredišta za ulaganja i turizam.
Dijaspora
BiH bi trebala stvoriti povoljno poslovno okružje za poduzetnike, uključujući i one koji dolaze iz dijaspore. To bi uključivalo smanjenje birokracije, olakšavanje procesa osnivanja tvrtki, poboljšanje infrastrukture i smanjenje poreznog tereta. BiH bi trebala stvoriti programe podrške za poduzetnike iz dijaspore, uključujući financijsku podršku, mentorski program i pristup tržištima. BiH bi trebala uspostaviti veze s dijasporom kako bi se stvorile mogućnosti za razmjenu znanja, iskustava i resursa. To bi uključivalo organiziranje posjeta i događaja, stvaranje online platformi za dijasporu i uspostavljanje veza s organizacijama iz dijaspore. BiH bi trebala stvoriti mrežu bh. dijaspore koja bi okupljala poduzetnike, stručnjake i druge članove dijaspore koji bi mogli pružiti podršku i savjete. Ta mreža bi također mogla biti korisna u promicanju BiH i njezinih gospodarskih potencijala.
Dijaspora je već prisutna u privatnom sektoru, međutim, potencijal dijaspore je puno veći i postavlja se pitanje kako stimulirati i druge da pokrenu biznis u svojoj domovini. Bosna i Hercegovina si ne može priuštiti da ignorira ljudski, financijski i društveni kapital koji dijaspora nedvojbeno ima i može ponuditi.
U svome projektu tvrtka Coral predvidjela je i povezivanje bh. gospodarstva s bh. poduzetnicima u dijaspori. Okupljanjem poslovnih ljudi koji žive i rade u Saveznoj Republici Njemačkoj i susjednim joj zemljama, Coral želi ponuditi dijaspori svu potrebnu pomoć i suradnju u slučaju da imaju namjeru ulagati u mala i srednja poduzeća u BiH ili pak sudjelovati u privatizaciji istih.
Ovo je izvrsna inicijativa koja pokazuje da Coral prepoznaje važnost dijaspore u razvoju gospodarstva BiH.
Povezivanje bh. gospodarstva s bh. poduzetnicima u dijaspori može biti ključni korak u stimuliranju investicija, razmjene znanja i poslovnih praksi. Izgradnja međusobnog povjerenja ključna je za uspješnu suradnju s dijasporom, a Coralova inicijativa da ponudi potrebnu pomoć i suradnju u slučaju da dijaspora želi ulagati u mala i srednja poduzeća u BiH ili sudjelovati u privatizaciji istih može biti ključna za ostvarenje tog cilja. Važno je osigurati da se ova inicijativa provodi na transparentan način, s jasnim kriterijima za odabir projekata i investitora, kako bi se osigurala maksimalna korist za BiH i njezine građane. Ukratko, ključni preduvjeti uspješne suradnje s dijasporom izgradnja su međusobnog povjerenja. Ako nastojimo iskoristiti kapital, znanje, kontakte dijaspore, moramo tražiti kvalitetna rješenja koja uključuju povezivanje, razvoj i dobronamjernu suradnju, tada dijaspora može odigrati važnu ulogu u razvoju gospodarstva Bosne i Hercegovine, može poslužiti kao most za prijenos iskustva, razmjenu poslovnih praksi i investicija.
Zaustaviti iseljavanje mladih
BiH može zaustaviti odlazak mladih i stvoriti preduvjete za bolji život kroz stvaranje radnih mjesta:
BiH bi trebala stvoriti više radnih mjesta u sektorima koji su atraktivni za mlade, kao što su visokotehnološka industrija, turizam i kreativne industrije.
BiH bi trebala poboljšati kvalitetu života za mlade kroz bolje obrazovanje, zdravstvenu skrb, stanovanje i kulturne aktivnosti. BiH bi trebala podržavati mlade poduzetnike kroz razne inicijative i programe koji bi im pomogli u pokretanju i razvoju vlastitog poslovanja. BiH bi trebala smanjiti birokraciju i administrativne prepreke za pokretanje vlastitog posla ili zapošljavanje kako bi se mladima olakšalo ulazak na tržište rada. BiH bi trebala povećati plaće i poboljšati radne uvjete u javnom sektoru i drugim sektorima koji su ključni za mlade kako bi se zadržali kvalitetni stručnjaci u zemlji. BiH bi trebala poticati znanstvene i istraživačke aktivnosti kroz ulaganje u istraživačke centre i institucije te kroz stipendiranje i financiranje istraživačkih projekata.
Iseljavanje mladih iz BiH ima negativne posljedice na gospodarstvo, društvo i demografiju. Nedostatak radne snage posebno je izražen u određenim sektorima, kao što su turizam, građevinarstvo i IT, što može dovesti do usporavanja gospodarskog rasta i razvoja. Također, starenje stanovništva može dovesti do smanjenja fiskalnih prihoda i povećanja javnih rashoda za zdravstvo, mirovine i socijalnu skrb.
Kako bi se zaustavilo iseljavanje mladih iz BiH potrebno je poduzeti sve mjere koje će stvoriti povoljnije uvjete za život i rad u zemlji. To uključuje smanjenje birokracije i administrativnih prepreka za poslovanje, poboljšanje javne infrastrukture, veća ulaganja u obrazovanje i istraživanje te razvoj novih gospodarskih sektora koji će privući mlade i stručne ljude.
Također, potrebno je raditi na stvaranju boljih uvjeta za rad i život u ruralnim područjima, kako bi se smanjila migracija stanovništva u gradove i druge zemlje. To uključuje podršku poljoprivrednim proizvođačima, razvoj turizma u ruralnim područjima te poboljšanje javne infrastrukture i usluga.
Ukratko, potrebno je stvoriti povoljne uvjete za život i rad u BiH kako bi se zaustavilo iseljavanje mladih i stvorili uvjeti za održivi gospodarski razvoj i demografsku stabilnost.
Nedostatak radne snage
BiH u budućnosti neće moći riješiti nedostatak radne snage ako se ne krene u drastične mjere.
To uključuje ne samo poboljšanje uvjeta za život i rad već i promjene u politici zapošljavanja, kao i usmjerenost na razvoj novih tehnologija i industrijama koje mogu privući mlade ljude.
Također, važno je poticati i podržavati ruralni razvoj, koji bi mogao biti ključan u privlačenju mladih ljudi natrag u zemlju. Ovo bi uključivalo ulaganje u infrastrukturu, razvoj poljoprivrede i turizma te poticanje razvoja malih i srednjih poduzeća u ruralnim područjima. BiH se već dulje vrijeme suočava s nedostatkom radne snage, a to se posebno osjetilo u posljednjim godinama kada je gospodarska aktivnost porasla i otvoreno je mnogo novih radnih mjesta. Jedan od načina za rješavanje ovog problema je zaustavljanje iseljavanja mladih ljudi te stvaranje uvjeta koji će ih potaknuti na povratak u zemlju. Primjer Irske može biti koristan za BiH jer je Irska uspješno provela program povratka iseljenih građana u zemlju. Program se temeljio na stvaranju privlačnih uvjeta za život i rad, kao što su poboljšanje zdravstvene skrbi, obrazovnog sustava, pristupačnosti stambenog tržišta te poticanje razvoja novih industrija. BiH bi mogla uspješno primijeniti ovaj pristup stvaranjem programa povratka iseljenih građana temeljenog na stvaranju povoljnih uvjeta za život i rad. To bi uključivalo ulaganje u obrazovni sustav, poboljšanje zdravstvene skrbi i pristupačnosti stambenog tržišta, kao i poticanje razvoja novih industrija i poslovnih prilika u regijama koje su pogođene iseljavanjem. Dodatak tome, važno je i stvaranje poticajnih mjera za poduzetništvo koje bi privukle mlade ljude da pokrenu vlastite poslove i stvore nova radna mjesta. U tom smislu, gospodarski potporni centri mogu biti ključni u pružanju podrške poduzetnicima u stvaranju novih poslova i razvoju postojećih poslova. Ukratko, važno je i promovirati BiH kao atraktivno mjesto za život i rad, kako u zemlji tako i u inozemstvu. To bi uključivalo kampanje za promociju turizma, ali i za promociju života u BiH, kao i poticanje kulturnih i sportskih događaja koji bi privukli strane posjetitelje i investitore.
Medicinski turizam u BiH
Medicinski turizam u BiH, u odnosu na neke od vodećih svjetskih destinacija, znatno zaostaje. Vodeće zdravstveno-turističke destinacije variraju, ovisno o emitivnom tržištu i tipu usluge, no u najvećoj su to mjeri europske zemlje. Među favorite se ubrajaju Mađarska, Poljska i Češka, odnosno iz perspektive ruskog tržišta također Njemačka i Izrael. Popularnost Turske je također u stalnom usponu.
Među preprekama snažnijem proboju BiH na tržište zdravstvenog turizma ističe se nedostatak jasne vizije i mjerljivih ciljeva, dijelom i uslijed nedostatka osnovnih statističkih pokazatelja, zatim nedostatna zračna povezanost, nedovoljna sredstva za promociju, izostanak interesa domaćih turističkih agencija i nedostatak sinergije. Ne treba zaboraviti i sve popularniji dentalni turizam, koji zbog odnosa kvalitete i cijena usluga ima nevjerojatnu konkurentnost baš u našim područjima. Da bi se postigao napredak u ovoj industriji, potrebno je usmjeriti napore na razvoj i promociju specijaliziranih zdravstvenih usluga, poput dentalne, estetske i sportske medicine, kao i na poboljšanje postojeće infrastrukture i kvalitete usluga u bolnicama i klinikama.
Također, važno je uspostaviti kvalitetnu suradnju između zdravstvenih ustanova, turističkih agencija i lokalnih vlasti kako bi se stvorila cjelovita ponuda medicinskih usluga i turističkih sadržaja. Ovo bi uključivalo organizaciju medicinskih kongresa, seminara i edukacija, kao i promociju zdravog načina života i wellness turizma. Uz to, potrebno je osmisliti ciljanu marketinšku strategiju koja će privući ciljano tržište iz inozemstva, poput Njemačke, Austrije, Italije i Velike Britanije, gdje postoji velika potražnja za medicinskim turizmom.
Ukratko, sve ove mjere trebale bi biti dio dugoročne strategije za razvoj medicinskog turizma u BiH, koja bi uključivala suradnju između javnog i privatnog sektora, kao i stručnjaka iz zdravstvenog i turističkog sektora.
Kontinentalni turizam
Važnost razvoja kontinentalnog turizma – za daljnji razvoj bh. turizma izniman potencijal pokazuje kontinentalni turizam. Kreiranje specijaliziranih turističkih paketa iznimno je važno za produljenje sezone. Poznato je kako turizam ima značajniju ulogu u razvoju gospodarstva naše zemlje. Bosna i Hercegovina je zemlja koja svoje posjetitelje privlači neizmjernom prirodnom ljepotom, bogatom kulturnom baštinom i izrazito ugodnom klimom. Glavni cilj razvoja turizma u kontinentalnom dijelu je održivo korištenje svih prirodnih resursa kojima raspolažemo, ali i očuvanje bogate kulturne baštine.
Kontinentalni turizam u BiH ima izniman potencijal za daljnji razvoj i doprinos turističkoj ponudi zemlje. Ovaj oblik turizma omogućuje turistima da upoznaju bogatu kulturnu i prirodnu baštinu Bosne i Hercegovine, koja se nalazi u kontinentalnoj Bosni i Hercegovini. Kontinentalni turizam u Bosni i Hercegovini nudi raznoliku ponudu, uključujući posjete kulturnim i povijesnim znamenitostima, ruralni turizam, aktivni odmor u prirodi, enološki turizam, gastronomiju, lov i ribolov te wellness i spa usluge. Turistička ponuda kontinentalne BiH također uključuje nekoliko nacionalnih parkova i prirodnih parkova. Nacionalni parkovi su Sutjeska, Kozara, Una i Drina, zatim parkovi prirode Bardača, Blidinje, Hutovo blato, vodopad Skakavac i Vrelo Bosne, kao i zaštićeni krajolici Bijambare, kanjon Miljacke i Trebević. Perućica unutar Nacionalnog parka Sutjeska jako je tražena turistička lokacija budući da je posljednja prašuma u Europi.
Ukratko, razvoj kontinentalnog turizma u BiH je važan jer pruža mogućnosti za razvoj turizma izvan glavne turističke sezone i povećanje turističkih prihoda u manje razvijenim područjima zemlje. Osim toga, kontinentalni turizam može doprinijeti očuvanju kulturne i prirodne baštine BiH, kao i razvoju ruralnih zajednica. Kako bi se potaknuo daljnji razvoj kontinentalnog turizma u BiH, potrebno je ulagati u infrastrukturu i kvalitetu turističke ponude, promovirati destinacije i aktivnosti koje se nude te surađivati s lokalnim zajednicama i turističkim dionicima.
BiH – oaza za strane umirovljenike
Sve više umirovljenika seli se iz Njemačke jer s novcem od mirovine ne mogu bezbrižno živjeti u svojoj domovini, odlaze živjeti u inozemstvo zbog jeftinijih životnih troškova i manjih poreza. Umirovljenici iz Njemačke (240.000) traže novu destinaciju u Europi.
Točno je da se sve više umirovljenika iz Njemačke odlučuje na selidbu u inozemstvo zbog jeftinijih životnih troškova i manjih poreza. Ovo je postao sve češći trend u posljednjih nekoliko godina, a neke od najpopularnijih destinacija u Europi za umirovljenike uključuju Španjolsku, Portugal, Francusku, Italiju Grčku i Crnu Goru.
Trend u porastu, ali malo iskorišten. Za BiH se sve više umirovljenika iz Njemačke odlučuje na ovaj korak zbog lijepog vremena, predivne prirode, bogate kulture i povoljnog životnog standarda. Osim toga, mirovinski sustav BiH omogućuje da umirovljenici iz zemalja EU-a dobivaju svoje mirovine u BiH.
Umirovljenici koji se odluče na selidbu u inozemstvo često se suočavaju s izazovima prilagodbe na novu kulturu i jezik, kao i pronalaskom novog doma i prijatelja. Međutim, mnogi ističu da su se odlučili na ovaj korak zbog boljeg životnog standarda i kvalitete života koje im nudi nova destinacija.
Kako bi privukla umirovljenike iz Njemačke i drugih zemalja, BiH se mora usredotočiti na poboljšanje infrastrukture, zdravstvene i socijalne skrbi, kao i na razvoj turističke ponude prilagođene potrebama umirovljenika. Umirovljenici su važna demografska skupina koja može doprinijeti razvoju i rastu zemlje, stoga je važno osluškivati njihove potrebe.
BiH treba postati poželjna oaza za dobrostojeće umirovljenike.
Osim toga, BiH bi također trebala raditi na poboljšanju sustava za integraciju stranaca u društvo kako bi se umirovljenicima olakšao proces prilagodbe i uključivanja u lokalnu zajednicu. Potrebno je osigurati da umirovljenici mogu lako pronaći informacije o životu u Bosni i Hercegovini, kao i pristup uslugama koje su im potrebne, kao što su zdravstvena skrb i pomoć u kući.
U skladu s tim, BiH bi trebala razviti i promovirati svoje lokalne zajednice kao atraktivne destinacije za umirovljenike, naglašavajući njihove prirodne ljepote, kulturnu baštinu i druge zanimljivosti. Ova vrsta promocije može privući umirovljenike koji traže miran i ugodan život u prekrasnom okružju.
Ukratko, BiH ima veliki potencijal za privlačenje umirovljenika iz Njemačke i drugih zemalja, ali će biti potrebno usredotočiti se na njihove potrebe i osigurati da imaju pristup svemu što im je potrebno za ugodan i kvalitetan život u BiH.