Četvrtak, 19 prosinca, 2024

Generali Armije BiH u Zagrebu s generalima HV-a: Sastanku nazočio čovjek koji je naredio masakr u Križančevu Selu

Vrlo

Zapovijed za napad 22. prosinca 1993. godine izdao je dozapovjednik 3. korpusa Armije BiH Džemo Merdan: “…uništiti svu živu silu, uključivo žene, djecu i starce na prostoru Novi Travnik, Nova Bila, Vitez, Busovača…”, traživši uporabu svih ratnih sredstava, pa i bojnih otrova, a sve da se čini “u slavu uzvišenog Alaha”.

- Advertisement -

Na poziv predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftije akademika Aziza ef. Hasanovića, u ponedjeljak 29. svibnja 2023., izaslanstvo Udruženja generala BiH posjetilo je Republiku Hrvatsku.

Izaslanstvo generala Armije BiH činilo je: Rizvo Pleh – predsjednik Udruženja, Nedžad Ajnadžić – zamjenik predsjednika, Enes Husejnović – predsjednik Skupštine, Džemal Merdan – član UO i Sulejman Vranj – član Udruženja.

Kako je priopćeno iz Udruženja generala BiH, domaćini su njihove predstavnike dočekali u prostorijama Islamskog centra u Zagrebu.

“Tom prilikom upriličen je i susret s izaslanstvom Generalskog zbora Hrvatske, koju je predvodio predsjednik Zbora, umirovljeni general Marinko Krešić. U ugodnom druženju predstavnici generalskih udruženja Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske razgovarali su i o elementima buduće suradnje. Povodom Dana državnosti Republike Hrvatske, 30. svibnja, predstavnici Udruženja generala Bosne i Hercegovine su u društvu muftije Aziza ef. Hasanovića obišli i Središnje spomen obilježje poginulim braniteljima Bošnjacima Domovinskog rata, koje se nalazi u Zagrebu”, priopćeno je iz Udruženja generala BiH.

O ovom sastanku izvješćuju i iz Hrvatskog generalskog zbora Republike (HGZ) Hrvatske kako su na poziv predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, muftije Aziza ef. Hasanovića, izaslanstvo HGZ, predvođeno predsjednikom umirovljenim generalom Marinkom Krešićem, 29. svibnja 2023. godine posjetilo Islamski centar u Zagrebu.

U ovom izaslanstvu, izuzev predsjednika HGZ-a Marinka Krešića, bili su i potpredsjednici HGZ-a Mladen Kruljac i Frane Tomičić te pukovnik Marko Lukić.

Izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora tom prigodom se sastalo sa predstavnicima Udruženja generala BiH na čelu s predsjednikom, umirovljenim generalom Rizvom Plehom i predsjednikom Skupštine umirovljenim generalom Enesom Husejnovićem.

Kontekst posjeta

Ovo je jedan od vrlo rijetkih, ako ne i prvi sastanak generala HV-a i Armije BiH, a stav mnogih je kako su ovakvi razgovori potrebni, kako zbog unaprijeđenja odnosa dvije susjedne države, tako i zbog izgradnje pomirenja i povjerenja među narodima.

Međutim, ne treba se isključiti niti snažan politički kontekst, posebno kada je jasna prisnost pripadnika Armije BiH, kao i visokih časnika s najjačom bošnjačkom strankom u BiH – SDA. Sličan odnos je i HDZ-a i HGZ-a.

Podsjetimo da je SDA isključena iz vlasti od državne do lokalnih razina te da je u BiH sada aktualna nova politička platforma – koalicija stranaka HDZ-Trojka na federalnoj te HDZ-Sedmorka-SNSD na državnoj razini i to nakon što je visoki predstavnik nametanjem odredbi izbornog zakona odblokirao i formiranje vlasti u FBIH. Nakon ovoga uslijedili su prosvjedi protiv OHR-a, prozivala se međunarodna zajednica kao i Američko veleposlanstvo u BiH, a posebno novi ministri iz reda Bošnjaka iz stranaka SDP, Naše stranke i NiP-a.

Vrlo je moguće da se, između ostalog i zbog uloge predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftije akademika Aziza ef. Hasanovića u organizaciji ovog sastanka želi ‘otopliti’ odnose HDZ-a sa SDA, prvenstveno zbog utjecaja hrvatskog premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića na ‘sestrinsku stranku’ u BiH – HDZ BiH.

No, pristižu i komentari kako u generalskom izaslanstvu Armije BiH ipak nije trebalo biti mjesta za generala Džemala Merdana koji se dovodi u kontekst sa zločinima pričinjenim nad Hrvatima u Križančevu selu kod Viteza, ali i umiješanosti u agresiju na Hrvatsku kao časnik nekadašnje JNA.

Zločin u Križančevu selu

S 22. na 23. prosinca 1993. godine pripadnici bošnjačke Armije BiH upali su u ranim jutarnjim satima u Križančevo Selo kod Viteza nakon čega se dogodio pokolj nad zarobljenim vojnicima HVO-a i hrvatskim civilima. Selo su opljačkali, a kuće i gospodarske objekte zapalili. Tada su odmah ubijena 34 vojnika i hrvatska civila, među kojima je bilo žena i staraca.Još 30 vojnika zarobljeno i odvedeno u selo Poćulica, a poslije u Zenicu gdje im se jedno vrijeme gubi svaki trag. Nakon 39 dana od zarobljavanja, pod pritiskom obitelji, UNPROFOR-a i Međunarodnog Crvenog križa bošnjačka je strana predala posmrtne ostatke pobijenih zarobljenika. Tako se broj žrtava u tom krvavom pohodu popeo na 64 ubijena Hrvata.

Križančevo Selo je tad bilo prva obrambena crta prema travničko-zeničkom području pod kontrolom Armije BiH na kojem je u to vrijeme bilo najviše stranih islamskih boraca mudžahedina i najveći broj njihovih vojnih logora za džihadističku obuku, u kojima su učitelji bili pripadnici tada još nepoznate Al-Qa’ide.

Zapovijed za napad na Križančevo Selo 22. prosinca 1993. godine izdao je dozapovjednik 3. korpusa Armije BiH Džemo Merdan: “…uništiti svu živu silu, uključivo žene, djecu i starce na prostoru Novi Travnik, Nova Bila, Vitez, Busovača…”, traživši uporabu svih ratnih sredstava, pa i bojnih otrova, a sve da se čini “u slavu uzvišenog Alaha”.

General Merdan ni do danas nije optužen. Također, on je bio i svjedok tužiteljstva u postupku protiv Darija Kordića pred haškim tribunalom zbog zločina jedinica HVO-a nad Bošnjacima u selu Ahmići, a gdje je Kordić pravomoćno osuđen na 25 godina zatvora.

Vrisak.info

- Advertisement -

57 KOMENTARI

guest

57 Mišljenja
Najstariji
Najnovije Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последняя новост

Is the Third World War About to Begin?

European nations are discussing the possibility of deploying military forces to Ukraine in the event of a ceasefire or...
- Advertisement -
- Advertisement -

More Articles Like This

- Advertisement -