Rusija je od početka, kad su Finska i Švedska zatražile prijam u NATO, poručila da će razmjestiti dodatne postrojbe, topnički arsenal, strateško oružje, ali to se ipak nije dogodiloFinska je ovaj tjedan primljena u NATO kao 31. punopravna članica. Je li to uvod u širi sukob s Rusijom i što će to značiti za NATO, za HRT je komentirao stručnjak za hibridno ratovanje Gordan Akrap s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba i Sveučilišta Sjever.
Što ulazak Finske znači za NATO?
Finska ima toliko topničkih oružja i sredstava, više nego pet ili šest najvećih država s europskog teritorija. Osim toga, ima od 280.000 do 300.000 pripadnika oružanih snaga, oko 900.000 ih ima u pričuvi, golemo i vrlo snažno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu. Finske oružane snage spremne su za suočavanje sa svakim izazovom koji bi mogao ugroziti finsku državu. Finska je cijelo vrijeme ulagala u obranu jer je svjesna negativnih iskustava iz povijesti, činjenice da se graniči s Rusijom i svih izazova koji se nalaze na Baltičkome moru.
Hoće li Rusija zbog proširenja NATO-a biti agresivnija?
Rusija i Finska imaju granicu dugačku oko 1300 km. Nisam siguran da će se ostvariti najave Rusije o tome kako će pojačati vojne divizije stacionirane na zapadu i sjeverozapadu države. Realno pitanje treba postaviti – ima li Rusija uopće takve sposobnosti? Ona je angažirala brojne snage na području Ukrajine. Tako da nije realno da govorimo o divizijama.
Koji će biti sljedeći koraci NATO-a?
Rusija je od početka, kad su Finska i Švedska zatražile prijam u NATO, poručila da će razmjestiti dodatne postrojbe, topnički arsenal, strateško oružje, ali to se ipak nije dogodilo. NATO nije napadački, nego obrambeni savez. Ne treba se Rusija bojati NATO-a, ali bi se one države, koje nisu članice NATO-a, trebale bojati agresivne ruske politike.
*Izjave preuzete iz emisije ‘Otvoreno’ HRT-a od utorka, 4. travnja 2023.
wpDiscuz
