U ratnom zločinu u Ahmićima ubijeno je 116 osoba, među kojima 32 žene i 11 djece mlađe od 18 godina. Žrtve su spaljene, a ubijene su i kompletne porodice
Organizacije civilnog društva iz Zagreba Centar za žene žrtve rata – ROSA, Centar za građansku hrabrost, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Regionalna adresa za nenasilno djelovanje (RAND), Centar za ženske studije i Ženska mreža Hrvatske, te Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz Sarajeva jučer su Gradskoj skupštini Zagreba predali prijedlog u kojem traže da se jedan od zagrebačkih trgova nazove Ahmićkih žrtava.
Prevencija negiranja
”Ratni zločini u Ahmićima jedan su od najstrašnijih ratnih zločina koji su se dogodili u ratovima na prostoru nekadašnje Jugoslavije 1991-2001, a za čiji masakr je odgovorno Hrvatsko vijeće obrane (HVO). Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu je dokazao da je Republika Hrvatska rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a i da je postojao međunarodni oružani sukob između Hrvatske i BiH”, navedeno je u dokumentu.
Predstavnici/e civilnih organizacija naveli su da zbog budućih generacija zločin u Ahmićima ne smije biti zaboravljen.
”Imenovanjem jednog zagrebačkog trga omogućava se prevencija negiranja, zataškavanja i umanjivanja ratnog zločina, iskazuju se poštovanje, solidarnost i želja za katarzom u hrvatskom društvu. Samo ovim činom možemo iskazati da je društvo svjesno razmjera tog zločina, te da se takvo nešto ne smije više nikada i nigdje ponoviti”, navedeno je u prijedlogu.
Edvin Kanka Ćudić, koordinator UDIK-a, za naš list ističe da je upućeni prijedlog inicijativa nevladinih organizacija iz BiH i Republike Hrvatske.
– Cilj je spriječiti, te stati ukraj sveprisutnom negiranju i relativizaciji, kaže Ćudić.
Istinsko suočavanje
Dodaje da i na ovaj način žele ponuditi prostor za sjećanje i učenje mlađih naraštaja u budućnosti o razmjerama masakra u Ahmićima. Podsjeća i da tijela svih ubijenih nisu pronađena.
– Hrvatskoj je pred Međunarodnim krivičnim sudom dokazan UZP. Rukovodila je u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a. Postojao je međunarodni sukob između Hrvatske i BiH. Vrijeme je da se hrvatska javnost počne nositi sa svojom prošlošću, ističe Ćudić.
Smatra da je posveta trga žrtvama ovog ratnog zločina možda i najbolji početak istinskog suočavanja s ratnom prošlošću.
wpDiscuz
