Njemačkom gospodarstvu trenutno ne ide loše, ali ekonomski stručnjaci i instituti uvijek iznova ukazuju na najveći problem: demografiju i nedostatak stručnjaka. Je li se potražnja za radnom snagom ponešto smanjila, ali je još uvijek na ‘visokoj razini’ kao što je posljednji nalaz Instituta za njemačko gospodarstvo (IW) iz Kölna, ili je nedostatak tijekom 2022. ‘postao još veći’, što je zaključak izvješća Njemačke industrijske i trgovačke komore (DIHK)?
Stefan Hardege iz njemačke Komore kazao je za Deutsche Welle (DW) da je to “problem koji u međuvremenu postoji u čitavom nizu sektora. Pogođena su posve različita zanimanja.” Sabine Köhne-Finster iz kelnskog Instituta osobito ističe nedostatak u socijalnim službama, kod odgajatelja, ali i u skrbi za stare i za bolesne.
No ništa nije tako jednostavno: iako posao traži i 25.000 čistačica, posao će osobito teško naći visokoobrazovani u društvenim znanostima. Na Zavodu za zapošljavanje u ožujku je bilo gotovo 57.000 stručnjaka raznih vrsta i u marketingu i propagandi. Niti umjetnicima nije lako – njih 40.000 je na burzi, uključujući i 167 čarobnjaka koji niti sebi nisu mogli izvaditi posao iz šešira, piše DW.
Kad je prodaja voća postala Sizifov posao, pokrenuo je destileriju. Sad pred sobom mete globalne igrače
Od bankara do građevinara: Izdvojili smo nekoliko zanimljivih oglasa za posao
Njihov posao je u deset najtraženijih u Hrvatskoj, satnica je 10 eura, ali ga nitko ne želi raditi. Zašto?
I kod odabira studija mnoge mlade privlače zvučni nazivi struke, a premalo pažnje posvećuju realnosti u svijetu rada i gospodarstva.
Isto tako se često čuje kako Njemačkoj nedostaje i dobrih majstora. I to ovisi gdje se posao traži i koja je to struka: u ovom trenutku posao traži preko 18 .000 ličilaca, 11.000 radnika u suhogradnji, 86.000 majstora za održavanje instalacija u zgradama…
Stefan Hardege iz Komore objašnjava da “često kvalifikacije nezaposlenih umnogome ne odgovaraju stručnosti koju tvrtke traže.” Osim toga, njegov je dojam kako mladi više ne mogu zamisliti život s 8-satnim radnim danom. Dodaje i kako su poslodavci spremni na mnoge ustupke kako bi privukli stručnjake kakve trebaju, ali čak niti pitanje plaće se u svemu tome ne postavlja kao glavni problem.
Ipak i usprkos tome što se na velika zvona govori o potražnji za stručnjacima u IT-sektoru, statistikama njemačkog Zavoda za zapošljavanje oko 50.000 informatičara traži posao. Obzirom na napise po medijima i izjavama nadležnih, čini se upravo nevjerojatnim i kako je na burzi i oko 13.000 medicinskih sestara i 6000 skrbnika za stare i nemoćne. Uopće, 95.000 osoba u medicinskim zvanjima u Njemačkoj traži posao.
Međ gotovo 193.000 nezaposlenih u “poslovima u upravljanju tvrtkom ili organizacijom” je i 117.000 sekretarica i uredskih namještenika. Tu je i oko 40.000 nezaposlenih u poslovima logistike i skladištenja, gotovo 20.000 frizera također traži posao, a pravi pomor je u sektoru trgovine, kako na malo – tako i veletrgovine: tamo je preko 200.000 nezaposlenih.
Prosvjed liječnika u NjemačkojIzvor: Profimedia / Autor: Sachelle Babbar / Zuma Press / Profimedia
No neke detalje u statistici Zavoda za zapošljavanje je doista teško objasniti: i ekonomistica Instituta u Kölnu ističe nedostatak stručnjaka u transportu, osobito strojovođa. Redovito se čuje od poslovođa u sektoru špedicije, čak i u javnom prijevozu kako je “nemoguće” naći vozača. Istovremeno je na burzi oko 160.000 vozača, najvećim dijelom za teretna vozila.
Hoće li onda stručnjaci iz inozemstva pomoći smanjiti nevolje njemačkog gospodarstva? Sugovornici DW-a jednako hvale napore njemačke vlade da novim zakonom o doseljavanju olakša dolazak stranih stručnjaka, ali Stefan Hardege također upozorava kako se “ne smije zaboraviti” niti ljudski potencijal Njemačke – tu i žene koje bi možda rado preuzele i neki “muški” posao, a obzirom na demografiju, teško da će se moći zaboraviti i na starije djelatnike. Po njegovom mišljenju treba i stranih stručnjaka i njemačkih radnika: “Samo jedno od tih rješenja neće biti dovoljno obzirom na demografiju.”