Kako Sveučilište dodatno marginalizira siromašne i studente u potrebi

Ili gotovo nikoga. Nema veze, to je jedna od najvažnijih institucija hrvatskog naroda u BiH. Uz Crkvu, Hrvatski narodni sabor, to je stup ovoga društva. Ima još važnih institucija, a to su Sveučilišna klinička bolnica, Hrvatsko narodno kazalište, Radiotelevizija Herceg Bosne. O svima njima bi se moglo pisati, kopati, pratiti kako ide trag novca, međutim, na Sveučilištu je to drugačije jer je jedina od nabrojanih institucija koja ljudima izravno uzima novce na čak tri načina.

Bolnica ljudima uzima novce kroz sustave zdravstvenih zavoda po županijama, možemo kazati i da HNK dobije dio naših novaca kroz institucije koje podupiru rad ove vrijedne institucije, novce dajemo, što izravno što neizravno i Crkvi, ali nitko nam ne uzima toliko puno, a troši toliko bahato kao SUM.

Najskuplja školarina

Školarina na Filozofskom fakultetu košta 1500 maraka, više nego u Sarajevu i Banja Luci, hrvatske županije u Federaciji u Sveučilište ulažu silne novce, kao i Vlada RH. Dakle, za razliku od SKB-a kojem dajemo 20 maraka kroz zdravstveno osiguranje pa tamo ponekad i ne dobijemo uslugu koju smo pretplatili, to nije slučaj uvijek.

Naravno da i bolnici ima liječnika koji vole primiti mito i darove za operacije, da ne rade svi savjesno, ali, u globalu, barem kada je u pitanju moje osobno iskustvo – a ležao sam dva puta po više dana u razmaku od 6 godina – SKB je Amerika za SUM. A SUM je Burkina Faso za SKB. Umjesto stupa društva, postaje problem društva.

Školarine su preskupe, a novci se troše kao da ih troši pijani milijarder. Uz to sve, SUM se ne srami dodatno marginalizirati siromašne studente. Sutra je, naime, godina dana otkako je SUM osnovao zakladu za studente u potrebi. Zaklada SUM – Fond za socijalno ugrožene studente osnovana je odlukom Senata Sveučilišta u Mostaru 25. ožujka 2022. godine.

“Humanitarna večer za Zakladu SUM koja će se održati 5. travnja u Sveučilišnoj Galeriji u Kampusu Rodoč ima za cilj kroz druženje humanitarnog karaktera okupiti akademsku i društvenu zajednicu koja ima sluha za potrebite studente koji su zbog raznih životnih okolnosti ugroženi, bilo da je riječ o studentima bez odgovarajuće roditeljske skrbi, studentima slabijeg imovinskog stanja, studentima s invaliditetom. Prikupljena pomoć odnosno novčana sredstva biti će usmjerena u financiranje i sufinanciranje školarina te financiranje određenih prostornih prilagodbi na Sveučilištu za studente s invaliditetom….”, izvijestili su ranije iz SUM-a.

Licemjernost osnivanja zaklade

Zašto je ovo pogrešno iz više razloga? Sveučilište ima dovoljno novaca da može zbrinuti studente koji su u stvarnoj potrebi. Portal Bild.ba pisao je samo o nekim vrtoglavim ciframa koje se na SUM-u potroše, a na portalu SUM-a, u sekciji javnih nabavki, pravo je malo blago svega onoga na što se novac troši.

Nedavno smo tako otkrili da SUM planira spiskati 180 tisuća maraka na usluge hrane i pića i restorana. To je 497 maraka svaki radni dan uključujući i radne i neradne dane. Osim toga, SUM, što su također objavili na stranicama, planira potrošiti u dvije godine 24 tisuće maraka na cvjetne aranžmane. Da su samo ove dvije stavke realne, ogromnom broju studenata u potrebi bi se moglo pomoći.

Jednostavno nije normalno potrošiti toliko novca na hranu i restorane, a istovremeno otvarati zaklade za studente u potrebi. Na taj način se već marginalizirani studenti koji su dovoljno opterećeni svojim egzistencijalnim pitanjem dodatno opterećuju pa je u osnutak ove zaklade teški licemjerizam.

To, čini se, ne zanima prvog čovjeka Sveučilišta. Njemu je bitan PR, a većina običnih ljudi će vijesti poput ove dočekati s pozdravom računajući da je uprava koja nekog sirotana ili siroticu oslobodi plaćanja školarine dobra, dok ista ta uprava troši cijelo bogatstvo na nepotrebno cvijeće, hranu, nove i polovne automobile, oglašavanje i sve one stavke koje su, realno, jednoj visokoškolskoj ustanovi koja bi trebala biti stup bosanskohercegovačkih Hrvata, potpuno nepotrebne.

Ivan Crnjac l bild.ba