Video u ruskim vijestima za koji se tvrdi da prikazuje srpske dobrovoljce kako treniraju da se bore uz ruske trupe u Ukrajini izazvao je ljutnju određenih u Srbiji razotkrivajući njezin složen odnos s Moskvom.Ruska plaćenička skupina Wagner napravila je videe na srpskom jeziku kako bi potaknula regrutaciju mladih za rat.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je reagirao na nacionalnoj televiziji.
“Zašto vi iz Wagnera zovete bilo koga iz Srbije kada znate da je to protiv naših propisa?”, kazao je Vučić.
Kritičari često optužuju Srbiju da daje prednost svom dugogodišnjem prijateljstvu s Rusijom u odnosu na svoje ambicije da se pridruži EU. No, da slika nije tako crno-bijela pokazuje ono što se ovih dana pokazalo u Beogradu.
Objašnjavajući odnose s Moskvom, Vučić je rekao da ne samo da je Srbija neutralna u vezi s ratom u Ukrajini, već da s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom nije razgovarao mnogo mjeseci.
Protuzakonito je da Srbi sudjeluju u sukobima u inozemstvu. Čini se da broj uključenih srpskih regrutanata nije značajan. Neki su se borili zajedno s ruskim snagama u Ukrajini 2014., ali bez dopuštenja srbijanskih vlasti. Štoviše, srpski sudovi osudili su više od dvadesetak osoba zbog sudjelovanja u “borbama na stranim ratištima, piše BBC.
U četvrtak su beogradski odvjetnik Čedomir Stojković i antiratne grupe podnijeli kaznene prijave protiv ruskog ambasadora, kao i šefa srbijanske Državne sigurnosno-informativne agencije (BIA) zbog navodnog regrutiranja Srba za Wagnerovu grupu.
U Beogradu, gdje su provokativni murali postali uobičajeni, amblem Wagnerove mrtvačke glave pojavio se prošlog tjedna na jednom zidu u središtu grada. Potpisale su ga Narodne patrole, ekstremno desničarska organizacija koja je dosad organizirala slabo posjećene proruske skupove.
Ni jedna od glavnih političkih stranaka nije ni nagovijestila podršku invaziji na Ukrajinu. Dapače, Srbija je dosljedno glasala za rezolucije u Ujedinjenim narodima kojima se osuđuje agresija Rusije.
Vučić je nedavno izjavio da je za njih Krim i Donbas Ukrajina i da će tako i ostati.
Taj stav nije bio dovoljan da impresionira Europski parlament jer je Srbija više puta odbila uvesti sankcije Rusiji. Zastupnici Europskog parlamenta drugi su put donijeli rezoluciju kojom pozivaju na prekid pregovora o pristupanju EU dok Srbija ne pristane na sankcije, navodi BBC.
Dok je EU pokazivala malo entuzijazma za proširenje na zemlje Zapadnog Balkana, bilo je logično da Srbija održava prijateljske veze s Moskvom.
Promjene na geopolitčkim kartama
To je podsjetilo Brisel da Beograd ima i druge opcije. Jeftina opskrba plinom, Gazpromovo većinsko vlasništvo nad srbijanskom naftnom kompanijom NIS i odbijanje Rusije da prizna neovisnost Kosova bili su praktični razlozi da dvije zemlje ostanu u dobrim odnosima.
No invazija na Ukrajinu promijenila je percepciju. Beograd nije bio zadovoljan kada je predsjednik Putin spomenuo jednostrano proglašenje neovisnosti Kosova kao opravdanje za priznavanje neovisnosti dijelova okupirane istočne Ukrajine.
Bruxelles je kasno shvatio da njegova suzdržanost prema Zapadnom Balkanu ostavlja prostor Moskvi da se umiješa. Pristupni pregovori za Albaniju i Sjevernu Makedoniju brzo su deblokirani, a Bosna je dobila status kandidata.
Dakle, ako je predsjednik Srbije čekao trenutak da se odlučno okrene prema Zapadu, možda je taj trenutak upravo stigao. Upozoravao je na vrlo teške razgovore s posebnim izaslanicima EU i SAD-a i kaže da će se obratiti Srbima tijekom vikenda kako bi im rekao šta se traži i očekuje od Srbije u vezi s Kosovom i sankcijama Rusiji.
Vučić je i ranije davao slične primjedbe i pritom se nikad nije obvezao na veliku promjenu politike. No ovog je tjedna još jednom ponovio da je budućnosti Srbije na Zapadu.
“Znam da je EU naš put, nema drugih puteva”, rekao je Vučić za Bloomberg.