Hrvatska kulturna zajednica Troplet i ove godine obilježava Svjetski dan kravate. Obilježavanje dana kravate potaknula je Academia Cravatica, neprofitna ustanova koja se bavi kulturnom baštinom kravate.
Spomenici hrvatskim velikanima u Mostaru, Čapljini i Ravnom; nobelovcima Ivi Andriću i Vladimiru Prelogu, kraljici Katarini Kosača, pjesnicima Tinu Ujeviću i Iliji Jakovljeviću, kralju Tomislavu, znanstveniku Ruđeru Boškoviću osvanuli su ukrašeni kravatama.
Kravata je stavljena i kineskom kung-fu borcu Bruce Lee, čiji se spomenik nalazi u mostarskom parku Zrinjevac.
Svakako treba napomenuti da je kravata izvorni hrvatski proizvod. U 17. stoljeću se raširila Europom posredstvom hrvatskih vojnika i postala prepoznatljiv modni detalj koji svi rado nose.
Kravata je u početku bila naziv za rubac oko vrata po kojem su bili prepoznatljivi hrvatski vojnici koji su se pod francuskom zastavom borili u Tridesetogodišnjem ratu (1618. – 1648.). Ovaj je „modni“ detalj izazvao veliko zanimanje Parižana koji su oduvijek bili zainteresirani za kvalitetne novitete na području odijevanja. Mladi francuski kralj Luj XIV. počeo je nositi kravatu 1646. kada je imao samo sedam godina te je tako na neki način odredio modni standard svih francuskih plemića. Oni su ubrzo usvojili ovaj novi odjevni predmet koji se nosio a la Croate (‘na hrvatski način’), što je ujedno postao novi korijen francuske riječi cravate. Nije trebalo mnogo vremena da se kravata proširi Europom kao znak kulture i otmjenosti.
Francuska monografija Le grande histoire de la cravate (autor Francois Chaille), naklada Flammarion, Paris 1994., obrazlaže i izričito potvrđuje hrvatsko podrijetlo kravate.
Enciclopedia Britannica uz imenicu cravat navodi da je nastala od Crabate, Cravate, Croatian i pojavu kravate datiraju sa 1656. godinom.
Talijanska monografija Miss Cravatta, izdana 1996.g. u Comu, najpoznatijem europskom i svjetskom centru za proizvodnju kravata, pojavu kravate u Francuskoj nedvojbeno povezuje uz dolazak hrvatskih konjanika u vrijeme Louisa XIV
wpDiscuz
