Rezultatiistraživanja koje je proveo Ipsos za potrebe međunarodne zajednice pokazali su zanimljive trendove među biračima u Bosni i Hercegovini ususret jesenskim izborima, pa je jasno kako bi moglo doći do velikih turbulencija i vrlo neizvjesnih koalicija nakon okončanja izbornog procesa, dok bi se u Predsjedništvu BiH moglo naći novo društvo.
Ponajprije iz Federacije BiH. Ipsos je proveo istraživanje sredinom srpnja na uzorku većem od 1000 osoba, a na početku izborne kampanje u rujnu radio je novo istraživanje kojim se nastoje ponajprije dobiti odgovori oko sarajevske “trojke” – Naroda i pravde, Naše stranke i SDP-a BiH, koji su favoriti dijela međunarodne zajednice, kako bi im se popravio imidž te kako bi ipak uspjeli sastaviti vlast na federalnoj i državnoj razini.
Tijesna utrka
Kada su u pitanju članovi Predsjedništva BiH s područja Federacija BiH, prema rezultatima istraživanja iz srpnja, zanimljivi su pokazatelji koji upućuju na vrlo napetu i neizvjesnu utrku između bošnjačkih kandidata Denisa Bećirovića i Bakira Izetbegovića. Naime, ovo ispitivanje javnosti provedeno je uzimajući u obzir Federaciju BiH kao jednu izbornu jedinicu bez selektiranja hrvatskih odnosno bošnjačkih birača. Tako je Bećirović ispred Izetbegovića s jednim postotnim bodom. Naime, kandidat ujedinjene bošnjačke oporbe, koju predvodi “trojka” iz Sarajeva, dobiva potporu 17 posto birača, dok pak čelnik vodeće bošnjačke stranke ima potporu tek jedan posto birača manje. Zanimljivo je kako je Borjana Krišto rame uz rame s Izetbegovićem sa 16 posto potpore.
Istodobno, Željko Komšić, koji je na prošlim izborima 2018. godine dobio najveću potporu te je izabran zahvaljujući utjecaju glasova koji su usmjeravani iz Stranke demokratske akcije i Islamske zajednice u BiH, ima čak četiri posto glasova manje od Krišto, koja ga uvjerljivo pobjeđuje na izborima. U prvome obračunu Krišto je 2010. godine bila poražena na izborima, i to zahvaljujući masovnoj potpori bošnjačkih birača Komšiću koji je tada bio kandidat SDP-a BiH, a vodeće hrvatske stranke su isključene iz vlasti. Budući da oni uopće ne ciljaju na isto biračko tijelo, takvo što bilo je i očekivano jer se na izborima za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH vodi teška utakmica za čelnu poziciju vodeće bošnjačke stranke. Naime, zbog velike motivacije dva bošnjačka politička bloka za Izetbegovića i Bećirovića glavni gubitnik ovih izbora mogao bi postati Komšić, čija je stranka Demokratska fronta također ispod praga za državni Parlament. U slučaju pak da Izetbegović ne uspije postati član Predsjedništva, a SDA bude eliminiran iz vlasti, onda bi bilo izvjesno da bi to bio njegov posljednji nastup na izborima te da bi SDA tražio novoga čelnika.
Još dva kandidata za bošnjačkog člana državnog vrha služe doslovno za pokušaj privlačenja pozornosti na vlastite stranke. Očekivano, Mirsad Hadžikadić dobiva 2 posto glasova, dok bi pak Nermina Šehovića, koji je u međuvremenu odustao od kandidature kao prijedlog Stranke za BiH, biralo tek jedan posto birača. Iz Republike Srpske očekivana je dominacija Željke Cvijanović. Nju bi biralo čak 29 posto ispitanih birača, što je 12 posto više od drugoplasiranog Mirka Šarovića. Cvijanović ide drugi put u utrku za mjesto srpskog člana Predsjedništva BiH, jednako kao i Šarović. No, Šarović je bio izabran u državno Predsjedništvo na izborima 2002. godine, ali je smijenjen odlukom visokog međunarodnog predstavnika Paddyja Ashdowna zbog korupcije koja nije dokazana. Istodobno, Cvijanović je izgubila od Mladena Ivanića na izborima 2014. godine. Preostali kandidati koji dolaze iz Republike Srpske za srpskog člana Predsjedništva BiH imaju vrlo male izglede plasirati se tamo s obzirom na rezultate ankete.
SDA, SNSD i HDZ najjači
Čak bi se moglo reći kako su kandidirani samo kako bi odvukli dio glasova. Trećeplasirani, prema Ipsosu, u Republici Srpskoj je Vojin Mijatović kojega podupire probošnjački politički blok Država. Slijedi Nenad Nešić, predsjednik stranke DNS, s potporom četiri posto birača. Kada je u pitanju državni Zastupnički dom, najveću potporu ima SDA s 14%, a ovo istraživanje predstavljeno je kao da je BiH jedna izborna jedinica. Slijedi najveća srpska stranka SNSD s potporom 10 posto ispitanih. Toliko ima, prema ovim podacima, i HDZ BiH, dok je pak SDP BiH na razini od sedam posto. PDP ima pet posto, DF dva posto potpore, a SBB BiH tek jedan. U federalnom Parlamentu SDA ima potporu 20 posto, a HDZ BiH 17 posto. Slijedi SDP BiH s 11 posto, dok je DF na tri posto. Koliko ima i NIP. U Narodnoj skupštini RS-a SNSD-u se smiješi 25 posto, PDP-u 12, kao i SDS-u. U slučaju da se ostvare ovi rezultati na izborima, vlast će na svim razinama biti iznimno teško i komplicirano sastaviti. Ponajprije stoga što je još uvijek nejasan način popune i Doma naroda FBiH te izbora izvršne vlasti.
wpDiscuz
