Prema njegovim riječima, zemlja je pukla više od 10 centimetara pa postoji mogućnost da neće ni biti sjetve pšenice. – Zemlja je toliko isušena da se uopće ne može orati ni pripremati za daljnji rad. U nekim se dijelovima može očekivati da neće biti sjetve pšenice. I tko bude imao novac da je posije, neće to moći fizički uraditi – govori Usorac. Suša je, kaže Usorac, dovela i do manjeg broja grla. – Broj grla smanjuje se jer nemamo hranu za stoku. Možemo uvesti pšenicu i hranu za ljude, ali ne možemo uvesti sijeno i silažu za prehranu stoke. Uvijek računamo koliko grla možemo hraniti, a koliko smo ih primorani prodati. Broj poljoprivrednih proizvođača je, također, manji, a ako se ovakvo stanje nastavi, može se očekivati da će i taj broj dodatno padati. Iznosim vam i konkretan primjer – broj poljoprivrednih proizvođača smanjio se s nekadašnjih 12.000 na 2000, a njih četiri ili pet ima manje od 40 godina. Broj mljekara u RS-u s nekadašnjih 17.600 smanjio se na 2000 – kazao je Usorac za Večernji list.
Europsko izvješće
Situacija, kada je riječ o suši, nije bolja ni u svijetu, potvrdilo je to nedavno izvješće Zajedničkoga istraživačkog centra (JRC) Europske komisije. U izvješću se navodi da je 10. kolovoza 47 posto europskog teritorija doseglo razinu upozorenja na sušu, dok je 17 posto ispitanih regija u stanju pune pripravnosti. Istraživači kažu da su suhi uvjeti povezani s rijetkim oborinama i brojnim toplinskim valovima od svibnja pa nadalje, a koji su utjecali na pad razina rijeka diljem Europe. Smanjene količine vode također su negativno utjecale na energetski sektor, kako za proizvodnju hidroenergije tako i za rashladne sustave drugih elektrana. Suša je značajno smanjila prinose usjeva, pri čemu su najviše pogođeni kukuruz, soja i suncokret, rekli su istraživači.