U sklopu drugog Diplomatskog foruma u Antaliji (ADF) u Turskoj, u subotu je održan panel pod nazivom “Budućnost Bosne i Hercegovine” na kojem su sudjelovali članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Milorad Dodik, javlja turska novinska agencija Anadolija.
Dodik je na početku izlaganja kazao da je nemoguće porediti zbivanja u Bosni i Hercegovini s onima u Ukrajini.
“Ne slažem se da je Bosna i Hercegovina bilo čime vezana s Ukrajinom i zbivanjima tamo. Karakter sukoba nije isti. Ja mislim da je sukob u Ukrajini rezultat globalnih odmjeravanja moći i snaga velikih, i da je Ukrajina kolateralna šteta. Bosna i Hercegovina je imala svoje unutarnje probleme, imala je građanski rat, sukob među narodima i to diskvalificira bilo kakvo moguće poređivanje. Bosna i Hercegovina je po mnogima nedovršena zemlja ili, neki kažu, nisu završili svoj posao, pa su ostali predugo u BiH i nastoje nametnui svoje viđenje same Bosne i Hercegovine, ne dozvoljavajući da Bosna i Hercegovina svojim unutarnjim kapacitetima da odgovor na svaki izazov, i naravno, izazov svoje budućnosti. Bosna i Hercegovina iz tog razloga ne može stati na noge, jer nikada u miru nije bila prepuštena sama sebi”, rekao je Dodik, te dodao:
“Mislim da u Bosni i Hercegovini nema kapaciteta za rat. Ta priča o ratu bila je izazvana iznutra i izvana da bi se skrenula pažnja na BiH kako bi se izvršio pritisak na nova politička rješenja.”
NATO štiti mir u BiH
Komentirajući ulogu NATO-a u Bosni i Hercegovini, Džaferović je istaknuo da NATO ima obvezu štititi mir u Bosni i Hercegovini.
“NATO je zaustavio rat u Bosni i Hercegovini i NATO je pomagao da se uspostavi mir, i po Daytonskom mirovnom sporazumu, NATO ima obvezu štititi mir u Bosni i Hercegovini. Ono što je najbitnije u ovom trenutku je da svi mi unutar Bosne i Hercegovine poštujemo Daytonski mirovni sporazum i da poštujemo 27 godina implementacije Daytonskog mirovnog sporazuma. Svi zakoni koje smo donijeli u Bosni i Hercegovini su zakoni koji su doneseni konsenzusom svih nas uz pomoć naših prijatelja iz međunarodne zajednice. Najvažnije je da poštujemo ono što danas imamo, a to znači, da ne možemo kazati, kao što je to Dodik sad kazao, da je u Bosni i Hercegovini bio građanski rat, da je to bio sukob naroda, jer to nije tako, nego su te stvari potpuno drugačije utvrđene međunarodnim dokumentima. Jasno je kazano da je to bio međunarodni sukob s ciljem podjele Bosne i Hercegovine”, rekao je Džaferović.
Dodik je u svom izlaganju kazao da visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, po njemu, “nije visoki predstavnik, jer ga nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a”.
“Za nas ne postoji visoki predstavnik, jer ga nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN. To nema veze sa Schmidtom osobno. Također, za nas je NATO neprihvatljiva organizacija u pogledu našeg članstva unutra”, rekao je Dodik.
Džaferović je istaknuo da Bosna i Hercegovina ima dva ključna cilja u vanjskoj politici, jedan je članstvo u EU, a drugi u NATO-u.
Članstvo u EU-u cilj
“To su dokumenti koje je utvrdila Bosna i Hercegovina do sada. Ono što je u ovom trenutku nesporno među svima nama u Bosni i Hercegovini je članstvo u Europskoj uniji. Bosna i Hercegovina treba uraditi sve što je do nje kako bi što prije dobila kandidatski status, otpočela pregovore i postala članica EU. Također, kriza u Ukrajini, ruska invazija na Ukrajinu je nešto pred čime je cijeli svijet zanijemio. Nakon 1990-tih godina na prostoru bivše Jugoslavije, u Bosni i Hercegovini posebno, nakon genocida, kazali smo nikada više, a evo događa se. Naravno da je to ujedinilo Zapad. Bosna i Hercegovina je dio Zapada.”
Dodik je poručio da Republika Srpska i Srbija neće u NATO savez.
“Republika Srpska i Srbija neće u NATO i ta odluka se neće dogoditi. Ni NATO-u ovakva BiH, potpuno nesređena, uopće ne treba. Što se tiče članstva u Europskoj uniji, to jeste naš neki cilj, ali EU ima sve više problema unutar sebe. To članstvo je važno i mi bi željeli da se to ubrza”, dodao je Dodik.
Komentirajući ulogu Turske u regiji Zapadnog Balkana i Bosni i Hercegovini, Dodik je podsjetio da je ranije predložio format u kojem bi sudjelovali turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, predsjednik Srbije Aleksandar i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
Uloga Turske
“Jer vjerujemo da Turska može dati kvalitetan doprinos i ostvariti značajan utjecaj da se mnoge stvari riješe. Turska s Erdoganom je za nas prihvatljiva i Erdogan pokazuje želju da uvaži sve. Erdogan traži načina da pomogne Bosni i Hercegovini. To je taj lider koji može i ima povjerenje i nas Srba. Turska ovoga profila za nas ima prihvatljivu ulogu za rješavanje pitanja, više nego neke daleke druge zemlje, a pogotovo ne one neke na Zapadu koje zbog kraha neoliberalnog sustava sada žele pokazati, kada su napustili Afganistan i evo sada Ukrajina, sada im treba mjesto uspjeha. A, Erdogan je čovjek koji jednako gleda što je interes. Njegova priča je ‘dajte da napravimo za sve ljude’”, kazao je Dodik.
Džaferović je istakao da je Turska veliki prijatelj Bosne i Hercegovine.
“Imamo izvanredne odnose. Mislim da Turska i Erdogan igraju vrlo konstruktivnu ulogu na zapadnom Balkanu, rekao bih smirujuću ulogu. Bosna i Hercegovina će nastaviti razvijati svoje odnose i suradnju s Turskom. Turska podržava naš europski put, naš NATO put, i mi ćemo pitanja koja se tiču europskog puta i NATO puta rješavati s našim partnerima, s Evropskom unijom, s NATO-om, a svoje odnose ćemo jačati s Turskom”, poručio je Džaferović.