Nakon što je Hrvatska radio-televizija (HRT) večeras u centralnom Dnevniku emitovala intervju sa Miloradom Dodikom, članom Predsjedništva Bosne i Hercegovine i lidera SNSD-a koji je u svom stilu javio da je “džamija izabrala” predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, te da bez trećeg entiteta “nema nikakve BiH”, oglasila se i Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova BiH poznata po zaštiti korumpiranih kadrova u MVP te oduševljenjem likom i djelom Sakiba Mahmuljina koji je u procesu suđenja zbog zločina postrojbe mudžahedina kojima je zapovjedao. Radilo se o masovnim dekapitacijama zarobljenih srpskih vojnika. Turković je poznata i po protekciji Komšićevih diplomatskih kadrova s lažiranim CV-ima i bez diplome koje pravda proizvoljnim tumačenem Pravilnika o imenovanju. Na način da isti pokušava prilagoditi korupciji. Zbog njene uloge u ratu i poraću, koja se jednom rječju može nazvati “bliskost s bliskoističnim borcima i režimima” NATO joj je svojedobno odbio agreman za misiju u Brusselsu. Točnije USA.
Njenu objavu prenosimo u cijelosti.
“Državna televizija Republike Hrvatske #hrt dala je večeras prostor čovjeku sa ‘crne liste’ State departmenta na koju je dospio zbog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma da, bez ikakve zadrške ili uredničkog otklona, iznosi lažne tvrdnje i neistine o Bosni i Hercegovini, ali i međunarodnoj zajednici.
Začuđujuće je i apsolutno neprihvatljivo da javni servis susjedne države otvara prostor za diskriminaciju, kršenje ljudskih prava Jevreja, Roma i drugih građana BiH koji se neizjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati ili Srbi, a koji sada nemaju osnovno demokratsko pravo u BiH da budu birani na izborima.
HRT, kao vrlo gledani i poštovani javni servis, bez ikakvog kritičkog stava omogućio je Milorada Dodiku da obmanjuje hrvatsku javnost tvrdnjama kako se u BiH, tobože pregovara i razgovara o nekom ‘rećem entitetu’.
Naprotiv, u BiH je neophodna reforma koju traži i #EU, i to ona kojom će biti provedene presude Evropskog suda za ljudska prava kojom se mora otkloniti diskriminacija i kršenje ljudskih prava građana koji nisu Srbi, Bošnjaci ili Hrvati.
Nacionalna i kolektivna prava Srba, Hrvata i Bošnjaka u BiH su čvrsto definirana kroz niz mehanizama zaštite u entitetskim i državnim parlamentima.
Niti jedna odluka u BiH se nije mogla niti može donijeti bez saglasnosti predstavnika tri konstitutivna naroda, ali je tužno i neprihvatljivo da u isto vrijeme građani koji se tako neizjašnjavaju nemaju osnovna demokratska prava. Da li je, pitam se, to ono što podržava javni servis naše prijateljske i susjede Republike Hrvatske?”, upitala je Turković.
wpDiscuz
