Novinarka Adelheid Wolfl je spomenula da će ubrzo Vijeće sigurnosti UN-a raspravljati o rezoluciji o produženju vojne misije EU u BiH, te da bi Rusija željela promijeniti tekst i izbrisati ili oslabiti stavke vezane za instituciju visokog predstavnika i njegove ovlasti. Upitala je hoće li ostale članice Vijeća sigurnosti UN-a popustiti ovim željama ili se oduprijeti zahtjevima Rusije.
“Poznato je stajalište Rusije da dovodi u pitanje izvršnu vlast visokog predstavnika, a to također podržava i gospodin Dodik. Ali od ostalih stalnih članica Vijeća sigurnosti ne vidim naznake da ova rezolucija o takvom ograničenju samog Daytona može biti usvojena. Ako se EUFOR-Althea misija ne produži, to bi u svakom slučaju dovelo u pitanje stabilnost u Bosni i Hercegovini. I mnogo se toga radi u ovom trenutku da se dođe do zajedničke rezolucije s Rusijom,” odgovorio je Schmidt.
Upitan je i da prokomentira odluku o povlačenju predstavnika iz Republike Srpske iz BiH institucija, te u kojem slučaju bi iskoristio svoje ovlasti i intervenirao po tom pitanju.
“U ovoj situaciji međunarodna zajednica mora imati spremne sve instrumente, uključujući i one koje ima visoki predstavnik, ali i one koje su neki već smatrali potpuno suvišnim. Ne smije doći do toga da suverenitet Bosne i Hercegovine nije ništa drugo do prazna ljuštura. Ali imam snažan dojam da neki ljudi već vide da gospodin Dodik pomalo pretjeruje. Ako pogledate rezultat glasanja o izlasku iz Zajedničke agencije za lijekove, za to su u Skupštini Republike Srpske (RS) glasala samo 43 od 85 mandatara. Jer ako procedura odobravanja više ne bi bila primjenjiva, dovela će se u pitanje nabava lijekova u RS-u. Ljudi kojima su potrebni lijekovi tako postaju predmet pregovora za druge ambicije,” rekao je Schmidt, te dodao, “Po ovom pitanju možete računati na mene!”
Izjavio je da ne podržava ideju da se Dodiku prave ustupci kako bi se blokada uklonila.
“Ne može biti da danas neko postavlja uvjet, a sutra ima još više uvjeta. Blokade se moraju otkloniti,” rekao je.
“Posljednjih deset godina pokazalo je da nema smisla igrati ovu igru. Na primjer, povjerenje u pravosuđe se neće povećati ako strani suci, predviđeni Daytonskim sporazumom, uključujući i u Ustavnom sudu, više ne budu aktivni,” objasnio je Schmidt.
Novinarka ga je pitala o susjednim državama, Srbiji i Hrvatskoj: “Nije li i miješanje opasno?”
“One jesu i ostat će susjedne zemlje,” odgovorio je Schmidt, te dodao da “ima smisla uključiti ih.”
“A među partnere od pomoći ubrajam i sadašnjeg predsjednika Vijeća EU, slovenskog premijera Janeza Janšu. Jer svi ovi političari iz susjednih zemalja imaju jedno zajedničko: ne žele eskalaciju krize. Stoga im se preporučuje da ponovo zajedno sjednu,” rekao je Schmidt.
Komentirao je i situaciju vezanu za zakon koji zabranjuje negiranje ratnih zločina u BiH.
“Zakon je jedna stvar, ali su reakcije na njega mnogo važnije i one pokazuju da načini pomirenja još ne postoje i da su povijesno narativi različiti. Ljudi moraju sjesti i razgovarati o tome što im se sviđa, a šta ne. Parlament je pravo mjesto gdje treba izraditi takav zakon,” rekao je.
wpDiscuz
