Općina Žepče u ovoj je godini premašila broj od 5000 zaposlenih po mjestu prebivališta, što je više nego u pretpandemijskoj 2019. godini, a što je jasan znak žilavosti gospodarstva te pokazatelj kako se stanje popravlja, potvrdio je, između ostaloga, Mato Zovko, načelnik ove općine, koji je u intervjuu zaVečernji list u povodu Dana općine naglasio da postoji dobar odnos na relaciji općina – privatni sektor te kako su jasno vidljive gospodarske grane koje zapošljavaju značajan broj ljudi, a mogu se pohvaliti i u kontekstu izvoza.
Dan općine prilika je i za napraviti osvrt na urađeno u proteklih godinu dana, izazove s kojima ste se suočavali, kao i buduće zadaće koje treba ispuniti. Što biste izdvojili kao najznačajnije ekonomske pokazatelje?
– Svake godine za Dan općine Žepče organiziramo program obilježavanja koji uključuje gospodarske, kulturne i sportske događaje, a na sami dan obilježavanja iznijet ću rezultate rada na sjednici Općinskog vijeća. Dan kasnije imamo i gospodarski forum koji organizira Razvojna agencija Žepča, a partner je Grad Široki Brijeg. Ove godine tema su inovacije u drvopreradi. Ono što je za mene, kao načelnika, najvažnije je da općinska vlast funkcionira, odnosno da postoji suradnja, a sve u cilju stvaranja što boljih uvjeta za život. Kada postoji ta harmonija, onda se ne troši nepotrebno energija, već se usmjeri u razvoj. Vrlo je bitno za svaku lokalnu zajednicu, pa tako i Žepče, da uspješno rade sve javne ustanove, poput javnog komunalnog poduzeća i Razvojne agencije. Hvala Bogu, problema tu nema. Kada je riječ o općinskom proračunu, on je ove godine usvojen u nešto manjem iznosu nego 2020. godine i iznosi 8 milijuna i 800 tisuća KM jer su nam bila takva predviđanja vezana uz projekciju PDV-a, koji nam je glavni izvor prihoda. Ipak, možemo biti zadovoljni jer je ova godina bolja od prošle, iako je bilo najavljivano da će biti vrlo teška ekonomska situacija. Tako da, zaključak je, u odnosu na prošlu godinu, to je dosta dobro. Kada je riječ o razvoju, za Žepče je najvažnije da omogućuje razvoj privatnog sektora te da postoji dobra i produktivna komunikacija na relaciji javni – privatni sektor. Istodobno, mi s rujnom konačno, prema podacima Porezne uprave Federacije, po kriteriju prebivališta osiguranika imamo 5025 radnika, a po kriteriju sjedišta poslodavca 5639 radnika. Dakle, po kriteriju prebivališta osiguranika premašili smo broj od 5000, što me najviše raduje jer je to više nego 2019. godine. S ovoga mjesta zahvaljujem svim našim gospodarstvenicima na svakom sačuvanom i svakom novom radnom mjestu. Također, ovom bih prilikom želio svim stanovnicima općine Žepče čestitati njihov dan.
Dakle, može se reći kako postoje jasni pokazatelji gospodarskog oporavka?
– Pa, da budemo iskreni, nekih velikih gospodarskih problema nije bilo ni prošle godine. Naše tvrtke uspjele su se preorijentirati i prevladati prošlu godinu.
Koje biste projekte izdvojili kao posebno značajne, a koji izravno doprinose poboljšanju kvalitete života u općini?
– Od prošlog Dana općine do danas uložili smo oko 1,2 milijuna KM u ceste. Naš najvažniji kapitalni projekt je izgradnja nove zgrade osnovne škole, gdje smo uložili velika sredstva te smo pokrili blokove A, B i C, a krenuli smo i u postavljanje stolarije. Tu je uglavnom riječ o sredstvima Federalnog ministarstva financija, Vlade Zeničko-dobojske županije te Republike Hrvatske, uz naša općinska sredstva. Po projektu, preko Agencije za vodno područje rijeke Save uredili smo i lijevu i desnu obalu rijeke Bosne te smo, evo, pustili u rad obalni kolektor. Podsjećam kako smo još 2006. godine pustili u funkciju pročistač otpadnih voda, pri čemu smo bili izgradili lijevi obalni kolektor, a, evo, sada smo izgradili i desni.
Spomenuli ste inovacije u drvnom sektoru, a to može biti i prilika za osvrt na one grane gospodarstva koje postižu najbolje rezultate. Gdje su danas ključni potencijali općine Žepče?
– Kada je riječ o gospodarskim granama, u našoj su općini najviše zastupljene tekstilna industrija, drvna industrija, metaloprerada, prijevoz, trgovina, poljoprivreda itd. Takav je otprilike i redoslijed po prometu i broju zaposlenih. Gospodarski forum koji imamo bit će prilika za govor o temi drva, a posebno je značajno što u našoj općini imamo oko 30 tvrtki koje se bave tom djelatnošću s više od 500 zaposlenih u tom sektoru. To će nam biti i glavna tema, a posebno u svjetlu činjenice da je izvoz porastao, kako u općini Žepče tako i u Zeničko-dobojskoj županiji. U kontekstu našeg gospodarskog foruma treba podsjetiti kako smo do sada imali niz različitih tema, počevši od prednosti ulaganja u malim lokalnim zajednicama, preko energetske učinkovitosti u malim i srednjim poduzećima pa do ženskog poduzetništva.
Razvoj potpomažu i poslovne zone na prostoru općine. Jeste li zadovoljni dinamikom u tom kontekstu?
– Naravno, poslovne zone naš su dobar brend. Ove godine osigurali smo sredstva preko natječaja Federalnog ministarstva financija za poslovnu zonu Radovlje, gdje ćemo raditi početnu infrastrukturu, iako je jedan objekt već izgrađen. Želimo uvijek biti spremni za nove ulagače.
Jasno je kako je preduvjet daljnjeg gospodarskog razvoja prometna infrastruktura, a Žepče se nameće kao jedna od strateški važnih općina u Federaciji. Koliko će najavljeno interregionalno prometno čvorište značiti u ekonomskom smislu?
– Općina Žepče nalazi se na iznimno povoljnom geografskom položaju, a pogotovo u prometnom smislu. Kroz Žepče prolaze magistralna cesta M17, pruga Šamac – Sarajevo, a buduća autocesta na koridoru prolazit će u duljini od 25 kilometara preko naše općine. Prošle godine 1. prosinca svečano je počela izgradnja koridora na prostoru naše općine. Vrlo je bitno da je u našoj općini, otprilike oko 2 kilometra u smjeru Zenice, predviđena lokacija interregionalnog prometnog čvorišta, gdje će se spajati autocesta na koridoru Vc s autocestom Tuzla – Žepče. Neki smo dan imali sastanak s predstavnicima JP Autoceste Federacije BiH i Federalnog ministarstva prostornog uređenja te izvođačem. Uredno se radi i radujemo se daljnjim radovima. Buduća autocesta u ekonomskom će smislu donijeti prednosti.
Kakva je trenutačna demografska situacija? Postoje li možda znakovi stagnacije odlazaka te što Općina čini kako bi zadržala mlade ljude?
– To je velika zadaća svima nama, a posebno u lokalnim samoupravama, gdje se vidi svaki odlazak. Možda je taj proces odlazaka stagnirao prošle i ove godine, možda je uzrok pandemija, a imamo i slučajeve povrataka. Ipak, odlasci su nešto što treba promijeniti. Mi u Općini provodimo niz demografskih mjera kojima želimo popraviti situaciju; sufinanciramo svako novorođeno dijete, dajemo novčane naknade svakoj obitelji s troje i više djece na školovanju, sufinanciramo dječje vrtiće, dajemo stipendije. Također, provodimo programe zapošljavanja i samozapošljavanja mladih, a, evo, prošle smo godine uz simboličnu cijenu dodijelili 55 građevinskih parcela. Dajemo također novac i za stambenu izgradnju, a sve to u cilju zadržavanja ljudi na ovom prostoru. Najviše njih zadrže dobar posao i dobra plaća. Mi ćemo se i dalje, kao Općina, boriti koliko možemo.
U kojoj mjeri Žepče sudjeluje u međunarodnim projektima, a posebice onima prekogranične suradnje koje financira Europska unija?
– Vrlo je bitno da smo i općina poznata po provedbi mnogih projekata međunarodne zajednice, a istaknuo bih prekograničnu suradnju BiH – Republika Hrvatska – Crna Gora IPA 2014. – 2020. S općinama Stari Jankovci i Tovarnikom, kao i Unijom poslodavaca Crne Gore proveli smo dva projekta, a trenutačno smo u provedbi trećeg projekta prekogranične suradnje; ponovno s općinama Stari Jankovac i Tovarnik, kao i Centrom kompetencija iz Vinkovaca i Unijom poslodavaca Crne Gore. Ne stojimo u mjestu, tražimo i osiguravamo sredstva za stvaranje što boljih uvjeta na cijelom području općine Žepče. Spremni smo i za iduće fondove te jedva čekamo da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata za EU, nakon čega će se izdvajati puno veća sredstva. Ali, evo, i kroz sadašnji izvoz povlačimo sredstva, većinom u cilju razvoja gospodarstva. •