“Mesić i ja pokušali smo napraviti ravnotežu unutar ovih dviju tema, Mesić u vezi s agresijom, dogovorom u Karađorđevu, njegovim otporom takvoj Tuđmanovoj politici, a ja u vezi s položajem Hrvata u BiH.”
Iznio sam podatke koje utjecajni hrvatski političari očigledno nisu imali prilike doznati, recimo da bi unutar 340 bitnih pozicija na državnoj i federalnoj razini, u skladu s Ustavom i posljednjim popisom, Hrvati trebali biti imenovani na maksimalno 70 pozicija, ali trenutačno obnašaju 110.
Dakle, 40 pozicija direktora bitnih institucija i agencija preko ustavnog okvira, plus paritet u Vijeću ministara i pojačana pozicija Hrvata u Vladi FBiH je u zbroju sigurno puno jače od pozicije jednog člana Predsjedništva BiH”.
Rekao je to predsjednik vodeće bošnjačke stranke SDA Bakir Izetbegović za posljednji broj glasila “Stav” objašnjavajući o čemu je razgovarao s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem.
piše: Zoran Krešić I Večernji list
U suštini, svjesno ili ne, sažeo je dio plana obavještajnog, medijskoga i političkoga djelovanja bošnjačke strane u kontekstu izborne reforme, što uporno ponavljaju svi njegovi kolege u stranci, ali i politički trabanti, nastojeći dokazati da Hrvati imaju dvostruko više prava nego što im objektivno pripada. No, realnost brojki, koje su selektivno i djelomično obrađene, demantira ga.
I zaposleni i rukovoditelji
Čak i sama izjava da Hrvati imaju “pride” ministara u federalnoj Vladi predstavlja klasičnu laž i obmanu te ju je jednostavno provjeriti.
Naime, od ukupno 17 pozicija u Vladi Federacije BiH, više od pola pripada Bošnjacima, upravo kako to definira vrijedeći popis po Daytonu iz 1991. Bošnjaci imaju devet pozicija i sve odluke mogu donijeti samostalno, preglasavajući sve Hrvate, ali i Srbe.
Ako se pri tome ima na umu da su dvojicu “svojih” Srba imenovale bošnjačke stranke, onda se dobiva podatak kako 11 od 17 mjesta imaju bošnjačke stranke.
To posve odudara od percepcije kakva vlada u javnosti. U hrvatskome Klubu federalnog Doma naroda sjede dvojica Bošnjaka koja se lažno izjašnjavaju kao Hrvati – Edim Fejzić i Anel Šahinović, dok su u Klubu ostalih svi Bošnjaci, koji se također lažno predstavljaju kao manjine.
Agencija za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine, kojoj je na čelu kadar Izetbegovićeva SDA Refik Begić, ima posve suprotne podatke od onih koje je iznio šef njegove stranke.
Čak i u toj agenciji na šest vodećih pozicija svi su Bošnjaci. Nema ni jednog Hrvata ni Srbina. Uz Begića, tajnica Agencije je Zinka Salihagić, a četiri pomoćnika ravnatelja su Ferid Kulovac, Samra Ljuca, Enisa Hodžić i Sead Maslo.
Čak i gotovo jednonacionalna agencija izdala je podatke suprotne Izetbegovićevim navodima po kojima u 60 institucija i drugih tijela uprave u Federaciji BiH ukupno ima 2315 državnih službenika.
Od toga broja, 1622 su Bošnjaka, 560 je Hrvata, 83 su Srbina te ih je 50 iz reda ostalih. Kada je pak riječ o ukupnom broju, od 7520 državnih službenika u FBiH u institucijama i tijelima javne uprave na svim razinama, čak 72,3 posto je Bošnjaka, 21,28 posto Hrvata, 3,9 posto Srba te 2,5 posto iz reda ostalih.
Prema podacima Agencije za državnu službu Federacije BiH, u upravama, zavodima, agencijama, direkcijama i ostalim tijelima na području Federacije BiH, čiji su osnivači općine, među vodećim državnim službenicima je 69 posto Bošnjaka, 23 posto Hrvata, 5,9 posto Srba te 2,06 posto ostalih.
U tijelima čiji su osnivači županije, kada je riječ o vodećim službenicima, 64,47 posto je Bošnjaka, 29,74 posto Hrvata, 3,16 posto Srba i 2,63 posto ostalih.
Ukupan broj zaposlenih mnogo je veći u interesu Bošnjaka. Na razini Federacije BiH, od ukupnog broja vodećih službenika, 62,99 posto je Bošnjaka, 29,52 posto Hrvata, 4,41 posto Srba te 3,08 posto ostalih.
Iz toga je posve jasno kako su podaci SDA “malo” frizirani kako bi se Hrvate predstavilo prezastupljenima. Na državnoj razini Hrvati nemaju člana Predsjedništva BiH, a u Klub Hrvata u Domu naroda imenovan je kandidat čiji je otac Srbin, a majka Bošnjakinja.
Kada je pak u pitanju ukupan broj zaposlenih na državnoj razini i njihova nacionalna struktura, podaci pokazuju kako je, od ukupno 15.592 zaposlenika, 6899 Bošnjaka, što čini 44 posto, Srba 5639, odnosno 36 posto, a Hrvata 2887, odnosno 18 posto.
Ni ti podaci ne idu na ruku Izetbegoviću ni agresivnim pokušajima da se neistina i manipulacija nametnu kao istina.
U tome smislu medijski glasnogovornici te politike su kroz dio stranih medija pokušali promovirati crno-bijelu sliku Hrvata kao prezastupljenih u institucijama.
EPP podržao legitimitet
Zajedno s time ponovno se aktivira kampanja predstavljanja Hrvata bliskima ruskoj strani s obzirom na to da Amerikanci vode glavnu riječ oko izborne reforme.
U tom kontekstu je od iznimne važnosti povezati čelnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika i predsjednika HDZ-a BiH i HNS-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića, što se uspješno godinama plasira čak i u hrvatskim medijima.
Sve te podvale oko prezastupljenosti i ruske veze povezane su isključivo s pokušajem slabljenja hrvatske pozicije u BiH. A to podrazumijeva da se reformom političkog sustava kroz izmjene omogući potpuna dominacija najbrojnijih Bošnjaka.
To je suprotno presudi Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine u predmetu Bože Ljubića.
Za razliku od Europskog parlamenta, u kojemu je, prije svega, zahvaljujući Zelenima, zaustavljeno isticanje konstitutivnih naroda i legitimnog političkog predstavljana, na okupljanju Europske pučke stranke, koje je održano zajedno uz summit na Bledu, jasno je istaknuto kako ustavna i izborna reforma mora uključiti sve presude Međunarodnog suda za ljudska prava u Strasbourgu, ali i Ustavnoga suda zemlje.
wpDiscuz
