Tko je od bošnjačkih političara tražio Treći entitet? Zašto se to taji?

Postoji li iti jedna bošnjačka stranka koja predlaže prekid postojanja Federacije BIH, prekid postojanja Srpske u ovom obliku, formiranje bošnjačkog trećeg entiteta od dijelova FBIH, distrikta Brčko, i dijelova Republike Srpske, u prvom redu uzimanjem područja Podrinja i Srebenice, te transformaciju BIH iz prostora dvojne labave, secesionističke i trusne konfederacije u prostor trofederalne države u kojoj bi se formirao treći entitet s bošnjačkom većinom?

Koliko je nama poznato ne postoji.

Zato nam nije jasno zašto Schmidt govori kako nema govora o Trećem entitetu.

Ako je SDA, SDP, DF ili bilo tko od tih partija predložio na sastancima Treći bošnjački entitet bilo bi korektno od g. Schmidta da to javno i objaci.

Ako pak o tome nema govora vratimo se na temu.

Schmidt a i Ameri, morali bi znati sljedeće: BIH kakva god da jeste prepuna je pametnih ljudi. Tih pametnih ljudi ima na sve tri strane.

Srbi i Hrvati u BIH jako dobro znaju što su potpisali i što stoji i u duhu i u slovu Daytona.

Jasno nam je i što traže i presude Ustavnog suda i ESLJP.

Prema tome, nemojte nas zezati. Mi nismo idioti. Ako želite izbore u BIH, vratite građanima BIH, Hrvatima, Srbima, Bošnjacima, pravo na fer i korektne izbore, vladavinu prava, onako kako to nalaže Članak 1 Ustava BIH. A sve to sukladno ustavu BIH, presudama Ustavnog suda BIH i Europskog suda za ljudska prava.

Dovoljno je samo par izmjena Izbornog zakona. Ustav se čak i ne mora dirati:

1. Brišu se etnički prefiksi, kao uvjet kandidature, baš kako je rekao g. Palmer. Nevažna je pripadnost naciji, za apliciranje bilo kojoj funkciji.
2. CIK nikada nije smio propisati da kandidat za Predsjedništvo ili Dom naroda mora pripadati nekoj naciji. To ne nalaže niti Ustav.
3. Važan je etnički sufiks. Važno je koga kandidat predstavlja nakon izbora.
4. Čovjek, građanin, mora biti izabran od određenog entiteta i teritorija, i predstavljati konstitutivni narod, ako se kandidirao za institucije koje predstavljaju tri ustavotvorna kolektiva (za člana Predsjedništva ili za neki od klubova konstitutivnih naroda). No sam taj čovjek može biti bilo koje nacije.
5. Brišu se topografski prefiksi. Nevažno je iz kojeg entiteta dolazi, kandidat može biti prijavljen čak i van BIH. Važan je njegov topografski sufiks.
6. Državljanin BIH, Bošnjak, koji živi u Švedskoj, recimo Zlatan Ibrahimović, ima se pravo kandidirati za srpskog člana predsjedništva u RS ali i za hrvatskog člana Predsjedništva u FBIH te za hrvatski klub naroda u FBIH ako je popularan među tim narodima i na tom teritoriju i procijeni da ima šanse.
7. Uvjet je da on nakon izbora ima izborni sufiks. Legitimitet izbora. Nebitan je njegov prefiks. Bitno je tko ga je birao. Baš onako kako kaže Ustav: Predsjednik RS bira se na teritoriju RS-a. Nigdje nije navedeno da predsjednik RS-a mora dolaziti s teritorije RS-a. Mora biti biran s te teritorije. Isto vrijedi za FBIH. Nigdje nije navedeno da bošnjački i hrvatski član predsjedništva moraju živjeti u FBIH. Moraju biti izabrani s prostora FBIH. I kako nalaže Ustav jedan mora imati 2/3 podrške u hrvatskom klubu Doma naroda a drugi u bošnjačkom. Time je riješen i način izbora ta dva člana. Izborne jedinice su nepotrebne jer se kroz kontrolu moći veta, provjerava njihov izborni sufiks – Legitimitet.Baš kako je Ustav propisao.
8. Ako nki Bošnjak, Rom, Židov, želi u hrvatski klub Doma naroda, ničim ne smije biti zaustavljen, samo u taj dom, iz kantona u kojem se kandidirao mora biti izabran. Opet Dom naroda kako reče Ustavni sud, mora predstavljati konstitutivne narode a ne biti dom kantona. I to je ključ priče. Hrvatski klub Doma naroda može tako  biti popunjen samim Srbima, Bošnjacima, Židovima ali oni tamo moraju biti delegirani voljom hrvatskog naroda.

I to je tako prosta izmjena Izbornog zakona. Ponavljamo – Ustav je nepotrebno mijenjati. Osim ako netko misli da je američki ustavopisac kod navođenja članova Predsjedništva inzistirao na njihovoj etničkoj pripadnosti.