”Ono što se ovdje planira raditi se ne smije dozvoliti. Treba stati pred bagere, nema, ne damo”, rekao je Darko Rundek, pozivajući svoje kolege, ne samo iz glazbenog svijeta, da podrže borbu za rijeke.
”Ima se tu što obraniti. Toliko prekrasne rijeke moćne i lijepe, dio su jednog krajolika koji se ne smije uništavati”, poručio je Darko Rundek s Bunskih kanala pored Mostara koje Udruga Majski cvijet pokušava očuvati od nametljivih investitora koji na ovom biseru prirode želi izgraditi mini hidroelektranu.
”Ono što se ovdje planira raditi se ne smije dozvoliti. Treba stati pred bagere, nema, ne damo”, rekao je Rundek, pozivajući svoje kolege, ne samo iz glazbenog svijeta, da podrže borbu za rijeke.
‘Svi koji ovdje žive i koji su svjesni što se zbiva, trebaju podržati borbu. Moj prvi dojam kada sam stigao bio je ‘wao’, vidio sam slike ranije, ovo bočno prelijevanje je jedinstveno. Osim što je ovo što se planira, neprihvatljivo za život , neprihvatljivo je i kvariti takvu jedinstvenu ljepotu”, kazao je Rundek, koji već dva dana boravi u Mostaru, kojeg naziva svojim drugim domom.
Kaže da gdje god dođu nastoje podržati ljude koji brane prirodu od investitora, ma tko god oni bili.
FOTO: Bljesak.info / Darko Rundek i Oliver Arapović
Komentirajući predugo trajanje borbi za prirodne ljepote koje imamo, Rundek kaže da zbog previše novca ljudi ulažu u besmislene stvari.
”Imam dojam da ima previše novaca i ljudi ga moraju negdje uložiti, a ulažu ondje gdje nema nikakvog smisla. Ovdje ne da nema smisla nego je nedozvoljivo, obišao sam okolicu, čini mi se da ljudi počinju uspijevati u otporu i to počinje davati rezultate, a to je dokaz da ima smisla”, kazao je Rundek, koji je s ekipom jučer posjetio aktiviste i aktivistkinje iz općine Jablanica koji se bore za zaštitu rijeke Doljanke i simboličnom izvedbom kultnog hita “Šejn” na obalama ove rijeke podržao njihovu borbu za njen spas, ali i spas drugih rijeka na Balkanu koje su ugrožene izgradnjom malih hidroelektrana (MHE).
Oliver Arapović iz Udruge Majski cvijet kazao je kako im podrška ovog velikog umjetnika zaista znači puno.
”I u budućnosti ćemo raditi ovakve i slične kampanje, pozivat ćemo ljude i slati poruke nadležnima da stanu s izgradnjom, da donesu taj prostorni plan Mostara i da riješe da ovaj spomenik prirode ostane budućim generacijama”, kazao je Arapović, dodajući da nema nekog pomaka u zadnje vrijeme vezano za pravne aktivnosti investitora, osim što su dobili obavijest iz Agencije za jadranski sliv da je investitor predao zahtjev za vodnu suglasnost, te da su u tijeku procesi, a udruga se preko svog odvjetnika uključila kao stranka u postupku.
FOTO: Bljesak.info / Slikanje na Bunskim kanalima
Podsjetimo, ranije smo pisali da investitor Hercegovina grđaevinsko zanatsvo i dalje ne odustaje od ideje da na zaštićenom području prirode izgradi dvije male hidroelektrane na Bunskim kanalima, te je angažirao tvrtku Sendo d.o.o Sarajevo da izradi novu studiju utjecaja na okoliš, s kojom lobiraju po mjesnim zajednicama da bi ostvarili svoj cilj. Oni, kako nam je ranije ispričao Arapović, od lokalnih zajednica traže da predoče projekt tako da će lokalna zajednica imati boljitak od projekta, te da se u ovoj priči skidaju rukavice te da su moguća i podmićivanja.
Arapović je primao razne nemoralne ponude od samog početka svoje borbe. Također valja napomenuti da i borci za Doljanku ne odustaju unatoč pritiscima. Iako je na ovoj rijeci već izgrađena mala hidroelektrana ‘Zlate’ čiji je vlasnik Mirza Teletović, poznati bh. košarkaš, aktivisti su nastavili borbu i u srpnju ove godine Kantonalni sud u Sarajevu je poništio rješenje Federalnog ministarstva okoliša i turizma za izdavanje okolinske dozvole za MHE Zlate, te je predmet vraćen na ponovni postupak.
Lejla Kusturica direktorica Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT sa sjedištem u Sarajevu koja se bori za zaštitu rijeka u BiH, apelirala je ranije na građane i građanke da ne nasjednu na podvale investitora, zato što ”gdje god se napravi mala hidroelektrana, tamo više nema života”.
”Što god da se obećava to su ‘šarene laže’, što kažu ‘trava više ne niče gdje oni zagaze’. Bunski kanali su biser BiH, zadnjih godinu dana cijeli svijet je doznao za njih i sve više i više ljudi dolazi da uživa u prizoru. Postoji puno boljih načina da budu zaštićeni i da lokalne zajednice imaju koristi od Bunskih kanala, nego da ih izbetoniraju stave cijevi i da se od naših para netko užasno bogati”, kaže Kusturica. Voda ne može biti privatna,dodaje Kusturica, jer voda pripada svima nama.
wpDiscuz
