Odlazak stanovništva iz BiH, koji je, prema mišljenju mnogih, dosegao razmjere egzodusa, pandemija koronavirusa samo je privremeno usporila. S prvim popuštanjima mjera on je nastavljen i u ovoj godini. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, u prvih šest mjeseci 2021. našu zemlju napustilo je oko 81.000 osoba.
Gube posao
– Samo u USK evidentiran je odlazak 11.500 osoba, među kojima je oko 3.500 mladih. U pitanju su Sanski Most, Bihać, Bosanski Petrovac, Cazin… I mi smo iznenađeni ovakvim trendom, ali on je prisutan i u drugim dijelovima BiH. Iz Odžaka je u ovoj godini otišlo oko 1.500 osoba. Tu su i Ljubuški, Čapljina, Stolac, Mostar… U ZDŽ ljudi ostaju bez posla u „Željezari“ i drugim firmama, pa su i u grupama, posebno iz Nemile i okolnih sela, otišli u Sloveniju i sada vode i obitelji – kaže za “Avaz” predsjednica Unije Mirhunisa Zukić.
Ona dodaje da je od 2013. godine do danas, na osnovu podataka iz mjesnih zajednica, lokalnih vlasti, nevladinih organizacija, socijalnih službi, Medžlisa IZ i terenskih suradnika, BiH napustilo oko 400.000 građana.
– Mladi od 18 do 30 godina čine 45 posto ukupnog broja. Oni odlaze zbog političke, ali i ekonomske situacije, jer nisu u mogućnosti zaposliti se – dodaje Zukić.
Da je BiH već duže vrijeme u fazi demografskog kolapsa, upozorava analitičar Adnan Fehratbegović. Osim s odlaskom mladih, kvalificiranih kadrova, naša zemlja se suočava i s negativnim prirodnim priraštajem, pa je u prošloj godini imala za 16.809 više preminulih nego rođenih.
– Prema preliminarnim podacima iz prve polovice 2021., razlika između broja umrlih i novorođenih će još više rasti u odnosu na rekordno crnu 2020. godinu. Očekivati je da će do kraja godine BiH imati možda i za 25.000 više umrlih nego rođenih. Kada tome dodate ogromne migracije, jasno je da nam prijeti neviđena kataklizma. Bojim se da nadležni ne shvaćaju veličinu ovog problema – kaže Fehratbegović za Avaz.
Stalni boravak
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić upozorio je da BiH nema evidenciju građana koji su napustili domovinu, ali da je, prema podacima Eurostata, zaključno s 2019. godinom, 444.957 bh. državljana imalo aktivnu dozvolu za stalni boravak u jednoj od članica EU.
– Na ovaj način država gubi trostruko. Prvi gubitak je ulaganje društva u obrazovanje jedne mlade osobe. Drugi gubitak je što ta osoba više neće trošiti novac u državi, a time ni plaćati poreze, osim tijekom jednokratne posjete. Treći gubitak je da smo kao država i društvo izgubili vrhunskog liječnika, poduzetnika, inovatora ili znanstvenika, koji će sada doprinositi drugoj državi umjesto BiH – pojašnjava Hadžić.
Zemlja staraca
Hadžić kaže da se službena statistika slijepo drži podataka s popisa stanovništva iz 2013., prema kojem je BiH imala 3,5 milijuna stanovnika, ali je prije nekoliko godina Agencija za statistiku BiH priopćila da u BiH živi samo 2,7 milijuna ljudi. Ističe da BiH neće biti, nego već jeste zemlja staraca.
– Poseban problem s kojim ćemo se u narednim godinama susresti jeste ulazak velikog broja radnika iz javnog sektora u mirovinski sustav. To je ona armija glasača koja je masovno rasla nakon rata, gdje su izmišljana razna radna mjesta u javnoj upravi, agencijama, ministarstvima i javnim poduzećima. Svi oni su imali i imaju iznadprosječne plaće, tako da će imati i iznadprosječne mirovine, čime su oni koji su na vlasti napravili višestruku štetu kroz financiranje stranačkog zapošljavanja u preglomazni javni sektor i tjeranje mladih iz zemlje zbog nemogućnosti da ostvare svoje životne ciljeve u korupcijski zarobljenoj državi – navodi Hadžić./HMS/
wpDiscuz
