Ilja Rjepin bio je najpoznatiji slikar ruskog realizma i umjetnik kojem pripada velika zasluga za uvođenje ruske umjetnosi u europske tokove. Povjesničari umjenosti tvrde da je Rjepin u likovnom svijetu bio ono što je njegov suvremenik Lav Tojstoj bio u svijetu književnosti. Rjepin je suvremenike fascinirao „sposobnostošću da reproducira ljudski život snažnim i živopisnom silom“, a sam Tolstoj tvrdio je da Rjepin „prikazuje život naroda mnogo bolje nego bilo koji drugi ruski umetnik“.
„Rjepin je uporno tražio nove tehnike i sadržaje kako bi svom djelu dao veću puninu i dubinu. Imao je dubok osećaj svrhe u svojoj estetici i veliki umjetnički dar da osjeti duh vijeka i njegovo odražavanje u životima i likovima pojedinaca“, ukazuju historičari umjetnosti.
Rjepin je rođen u blizini Harkova, a umjetničko obrazovanje započeto kod lokalnog ikonopisca završilo se u Carskoj akademiji umetnosti u Petrogradu. Jedno vrijeme boravio je u Italji i Francuskoj. Po povratku u Rusiju, pridružio se 1878. pokretu „peredvižnika“, koji su se pobunili protiv protiv akademskog formalizma službene akademije.
Tada je nastala Rjepinova čuvena slika „Burlaci na Volgi“. On je podjednako bio uspješan i popularan kao slikar i historijskih i suvremenih tema, a među glavnim kupcima njegovih djela bili su i članovi carske porodice i Pavle Tretjakov, osnivač istoimene čuvene moskovske galerije.
Iako je i u Sovjetskoj Rusiji njegovo slikarstvo prihvaćeno kao uzor za rad ostalih umjetnika, Rjepin je iskoristio sretnu okolnost da je njegova kuća koju je sagradio sjeverno od Petrograda poslije Oktobarskog prevrata pripala Finskoj.
Preminuo je u finskom mjestu Kukala, koje je kasnije vraćeno pod rusku upravu i po njemu dobilo ime Rjepinovo, a zajedno sa znamenitostima Petrograda nalazi se na Uneskovoj listi svjetske kulturne baštine.
Ilja Jefimović Rjepin od 1907. bio je dopisni član Srpske kraljevske akademije, a ovo zvanje dobio je tri godine prije Lava Tolstoja.
wpDiscuz
