Nakon što je odlazeći visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nametnuo Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona BiH o kažnjavanju negiranja genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti time su nakon punih 10 godina reaktivirane tzv. Bonske ovlasti, piše Hrvatski Medijski Servis.
Tim činom Inzko je, zapravo, otvorio vrata novom visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu, koji na dužnost stupa za tjedan dana, 1. kolovoza, za intervencije u ustavnopravni poredak BiH, čiji bi cilj bio “pogurati” BiH prema statusu kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Schmidt bi, naime, kao krajnju soluciju, ukoliko se iscrpe sve druge mogućnosti, mogao nametnuti Zakon o izmjenama Izbornog zakona BiH kojim bi se osigurala provedba presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić i Europskog suda za ljudska prava u predmetima “Sejdić-Finci, Zornić, Pilav,.., kaže za Hrvatski Medijski Servis jedan zapadni diplomat.
Naime, više je nego očito da u BiH, zbog dijametralno suprotnih stavova ključnih političkih aktera na bošnjačkoj i hrvatskoj političkoj sceni, nije moguće osigurati parlamentarnu većinu kako bi se provele spomenute presude, kao što nije bilo moguće postići konsenzus o donošenju Zakona o zabrani negiranje genocida, zbog protivljenje srpske strane. Njihovo neprovođenje pokazuje da BiH nije u stanju osigurati temeljni zahtjev EU- vladavinu prava, a to posljedično može dovesti do urušavanja ustavnog poretka, Daytonskog sporazuma i raspada BiH, upozorava sugovornik HMS-a.
S druge, pak, strane, usvajanjem izmjena Izbornog zakona kojim bi se osiguralo da i Hrvati, kao i druga dva konstitutivna naroda mogu izabrati svog člana Predsjedništva i svih 17 izaslanika u Dom naroda Federalnog parlamenta, te otklonila diskriminacija pripadnika nacionalnih manjina i ostalih u pravu da se kandidiraju na sve funkcije u BiH dovelo bi do stabilizacije političkih prilika u zemlji. I, što je još važnije, ostvarenja ključnog uvjeta da BiH dobije status kandidata za članstvo u EU.
A upravo to je ono što je ključni cilj politike SAD i EU, uključujući i politiku njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je nominovala Christian Schmidta i založila sav svoj autoritet da on bude prihvaćen od zemlja članica EU i SAD- BiH, nepovratno usmjeriti prema Europskoj uniji i otrgnuti je od utjecaja Rusije, Kine i Turske.
To je ključni razlog zbog kojeg je i Hrvatska danas diskretno podržala odluku odlazećeg visokog predstavnika Valentina Inzka o nametanju Zakona kojim se kažnjava negiranja genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, izjavio je za HMS visoki zapadni diplomata, koji nije želio biti imenovan.
Podsjetimo, hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman je, komentirajući Inzkovu odluku, rekao da Hrvatska podupire “svaku odluku koja doprinosi miru, stabilnosti i suživotu u BiH”.
Pri tom, treba imati na umu da je Hrvatska podržala imenovanje novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, iako ga nije imenovalo Vijeće sigurnosti UN-a i unatoč tomu što su gotovo svi dosadašnji visoki predstavnici svojim odlukama mijenjali Daytonski i Washingtonski sporazum, nametanjem zakona i ustavnih amandmana na štetu Hrvata u BiH. Nema sumnje da hrvatski premijer Plenković ne bi podržao imenovanje Schmidta da nema čvrsta jamstva da on neće postupiti na štetu Hrvata u BiH, već upravo suprotno, da će djelovati u skladu s Daytonskim sporazumom, a to znači pomoći i ostvarenju ustavnih prava Hrvata u BiH. Drugim riječima osigurati provedbu presuda kao Europskog suda za ljudska prava, tako i Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić”, što je zapisano i među 14 uvijeta iz Mišljenje Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvom u EU.
Schmidt je, inače, član njemačke Kršćansko-socijalne unije (CSU), sestrinske stranke Kršćansko-demokratske unije (CDU) kancelarke Angele Merkel i njezin osobni prijedlog za visokog predstavnika. Sam Schmidt upitan o svojoj misiji novog visokog predstavnika izjavio je “ja sam ideja Angele Merkel”. A ta ideja nije ono što zastupa Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke kojeg vodi Socijaldemokrat Heiko Maas, o transformaciji tronacionalne države tri konstitutivna naroda u građansku BiH, potvrdio je nedavno i hrvatski predsjednik Zoran Milanović kojeg je u to uvjerila osobno sama kancelarka. Valja podsjetiti kako je novi visoki predstavnik nedavno boravio u Dubrovniku, na konferenciji Dubrovnik forum, gdje se susreo s hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem i predsjednikom HNS BiH Draganom Čovićem.
Podsjetimo, prošle godine premijer Hrvatske odlikovao je Schmidta, tada zastupnika u Bundestagu, Redom Ante Starčevića u znak zahvale za zauzimanje za međunarodno priznanje Hrvatske i njen europski put kao i jačanje odnosa Hrvatske i Njemačke.
Sada kada je Inzko nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida i ratnih zločina, ispunjavajući zahtjeve, molbe, vapaje bošnjačkih političara, koji su taj potez dočekali s oduševljenjem, zapravo je “pripremljen teren” za nametanje izmjena Izbornog zakona BiH, kojim bi se BiH uvukla pod okrilje Europske unije.
Diplomatski izvor HMS-a kaže kako će Schmidt učiniti sve da privoli bošnjačke političara da prihvate izmjene Izbornog zakona, u skladu s presudom Ustavnog suda BiH i presudama Suda u Strasbourgu, a izmjene Izbornog zakona nametnut će tek “minut do 12”, kada iscrpi sve druge mogućnosti.
Kada su podržali odluku da visoki predstavnik i nakon 25 godina nakon Daytona nametne zakon o zabrani negiranja genocida, bošnjački političari time su implicitno podržali i nastavak takve prakse, uključujući i nametanje izmjena Izbornog zakona BiH.
-Suprostavljanjem, takoj odluci, bilo bi, naime, protumačeno kao u Bruxellesu i Berlinu, tako i u Washingtonu, kao opstruiranje Daytonskog mirovnog sporazuma, ometanje misije visokog predstavnika, te protivljenje europskom putu Bosne i Hercegovine i prihvaćanju vrijednosti zapadne civilizacije, kaže sugovornik HMS-a.
wpDiscuz
