SDA ministrica kako vidimo ima sjajne odnose s predstavnikom agresorske države na BIH koja je u ovoj zemlji činila i počinila 4 stoljetni genocid, okupaciju, pljačku, odvođenje stanovništva u ropstvo, serijska silovanja, otmicu djece, te je naše društvo unazadila do razine na kojoj je danas. Najnerazvijenija demokracija Europe.
Naprosto je nevjerojatno da i pored srpskih i hrvatskih ministara vanjskih poslova nikada nije otvoreno pitanje odštete koju bi Turska, kao buduća članica EU morala platiti BIH kao državi danas, nekada kraljevini, koju je potpuno uništila, naročito kršćane u njoj, dok je pri samom kraju turske vladavine u BIH sasjekla glave , i to potpuno nad bošnjačkom elitom. Bio je to prvi elitocid na tlu Europe. Najava onog koji će kasnije počiniti Hitler, inspiriran osmanskim zlom nad kršćanskim narodima na tlu Osmanskog carstva. Bošnjaci su jedini muslimanski narod koji je skupa s kršćanima, i to na kraju osmanske imperije i sam doživio od njih elitocid. Omer Paša Latas, naime, nije presudio samo Ivanu Franji Jukića, nego je kompletna bošnjačka elita, koja se oduprla sultanovim namjerama da u BIH izjednači prava begova i kmetova kršćana. pobijena je.
Sječa begova u BIH bila je dakle nešto suprotnog ideološkog motiva nego ona u Makedoniji ili Albaniji. DOk su se tamo name makedonski iliti albanski begovi borili za Makedonce ili Albance i nezavisnost, dakle za građansku opciju u BIH su se begovi pobunili protiv namjere sultana, da BIH postane građansko društvo. Nastojali su zadržati poziciju povlaštenih i zbog tog su krenuli u rat sa sultanom. U tom smislu današnje veličanje Huseina Kapetana Gradaščevića, od strane “građanskih opcija” u BIH dosta tog govori o njihovom begofilstvu i stvarnom cilju djelovanja.,
Šef turske diplomacije boravio je u službenom posjetu Bosni i Hercegovini, kamo je doputovao iz Slovenije.
Nakon sastanka s ministricom vanjskih poslova BiH Biserom Turković novinarima je kazao kako je i u Ljubljani dobio uvjeravanja da tamošnje vlasti ni na koji način ne stoje iza fantomskog non papera koji se pojavio u medijima i kojim se sugerira potreba izmjena granica u regiji kako bi se formirale velike etničke države, a BiH podijelila.
“Slovenija ni na koji način ne podržava stajališta iznesena u non paperu, niti im je autor”, kazao je Cavusoglu, dodajući kako oni koji pišu i plasiraju takve uratke to čine sa “zadnjim namjerama”.
Ministrica Turković potvrdila je da je od Cavusoglua dobila uvjeravanja da Turska čvrsto podupire teritorijalni integritet i suverenitet BiH.
”Turska nedvojbeno podupire ne samo teritorijalni integritet BiH, nego i naš put ka članstvu u Europskoj uniji. Turska je i jedan od naših najvažnijih partnera kada je riječ o suradnji s NATO-om”, kazala je Turković. Istaknula je kako je najbolji dokaz koliko Turska drži do stanja u regiji to što potiče i spremna je financirati gradnju autoceste između Sarajeva i Beograda, što je opisala kao jedan od najvažnijih regionalnih razvojnih projekata.
‘Rasprave o teritorijalnom integritetu BiH ugrožavaju stabilnost Balkana i Europe’
U odvojenim intervjuima za neke od bosanskohercegovačkih dnevnih listova Cavusoglu je kazao kako čak i rasprava o suverenitetu ili teritorijalnom integritetu BiH ili bilo koje države regije ugrožava stabilnost ne samo te države već i njenih susjeda, regije pa i kontinenta.
“Ako za primjer uzmemo BiH govorimo o situaciji koja bi mogla ugroziti stabilnost Balkana, pa čak i Europe. Turska kao balkanska zemlja daje punu podršku političkom jedinstvu i teritorijalnom integritetu BiH”, kazao je Cavusoglu.
Potvrdio je i kako Turska predlaže da se trilateralni mehanizam savjetovanja, pokrenut 2010. godine, koji uz Tursku uključuje i BiH te Hrvatsku, sada s ministarske podigne na razinu šefova država.
“Na ovaj način želimo podići profil tog mehanizma i efikasnije implementirati konkretne projekte suradnje. Realizacija konkretnih projekata bit će u interesu i regije i BiH”, pojasnio je ovaj prijedlog Cavusoglu.
Ipak nije jasno kako bi to funkcioniralo s obzirom da Hrvatska odbija priznati legitimitet Željka Komšića kao hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a upravo će on u razdoblju do izbora 2021. godine osam mjeseci biti predsjedatelj državnog vrha./HMS/
wpDiscuz
