Arheološka istraživanja u dvorištu Banskih dvora otkrila su 3000 godina staru, do sada skrivenu povijest Zagreba koja, kako je rekao u petak premijer Andrej Plenković, pokazuje da je na ovome području postojalo veliko i važno središte s kontinuitetom života od prapovijesti do danas.
Na konferenciji za novinare u Banskim dvorima Plenković je naglasio kako je riječ o do sada nepoznatoj povijesti zgrade Vlade na Markovu trgu koja seže unatrag tri tisuće godina, a otkrivena je tijekom prve faze arheoloških iskapanja u sjevernom dijelu njezina dvorišta, provedenih u sklopu pripremnih radova nužnih za cjelovitu obnovu nakon šteta pretrpljenih u prošlogodišnjem potresu.
“Na prostoru od oko 500 četvornih metara rezultati svjedoče o životu u kontinuitetu od čak 3 tisuće godina na Gradecu, od prapovijesti do danas”, rekao je Plenković. “O tome svjedoči postojanje prapovijesnih objekata iz razdoblja starijeg i mlađeg željeznog doba i to upućuje na postojanje velikog i važnog prapovijesnog naselja na ovome mjestu”, dodao je premijer.
Napomenuo je da će se istraživanja nastaviti i na južnome dijelu dvorišta te će biti povezana s nalazima konzervatorskih istraživanja cijele unutrašnjosti Banskih dvora, a usporedo se priprema i projekt konstrukcijske obnove, uključujući realizaciju ranije planiranog natkrivanja sjevernog dvorišta zgrade, kako bi se dobila multifunkcionalna dvorana koja bi se koristila za tiskovne konferencije, skupove i različita druga događanja, za što će biti proveden javni arhitektonski natječaj.
“Čizmica” iz 1200. godine prije naše ere
Preliminarne nalaze arheoloških iskapanja predstavila je ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda Tajana Pleše. Među do sad pronađenim i očišćenim artefaktima izdvojila je kao najvažnije “čizmicu”, predmet koji izgledom podsjeća na čizmicu čija će se stvarna funkcija utvrditi naknadno, a koja datira u rano brončano doba, oko 1200. godine prije naše ere.
Potvrđeni su i artefakti koji datiraju u starije željezno doba, oko 700-600 godina prije naše ere, a pronađena je i fibula, odnosno, kopča, datirana u mlađe željezno doba, s 2. na 1. stoljeće prije naše ere.
Kontekstualizacija tih nalaza zajedno s dosadašnjima koje su provodili Muzej grada Zagreba i Arheološki muzej gotovo sa sigurnošću ukazuje na postojanje jednog jako velikog ozbiljnog grada u vrijeme prapovijesti, dakle, jedne ozbiljne nastambe koja je trajala gotovo deset stoljeća, rekla je Pleše.
Voditelj istraživanja, arheolog Petar Sekulić objasnio je kako je ujedno riječ o do sada najbogatijem nalazu iz razdoblja srednjega vijeka. Među nalazima je, tako, novčić, tzv. “banovac”, datiran u 1280. godinu. Pronađeni su i drveni tragovi smočnice iz 14. stoljeća s posudama punim sjemenki, a što su u to vrijeme jeli Zagrepčani znat će se nakon provedene analize. Također, među ostalim, nađena je i plomba kojom se pečatirala engleska tkanina koja datira u 15./16. stoljeće, četrdesetak šivaćih igala također iz toga vremena, te novac Ferdinanda II. Habsburškog iz 1583.
Svi ti nalazi ukazuju na kontinuitet života u posljednje tri tisuće godina, rekao je Sekulić. “To nam pokazuje da grad Zagreb nije ono što nam prvo pada na pamet, Zlatna bula i 13. stoljeće, već da je ova pozicija bila ljudima zanimljiva tisućama godina i značajna u nekom regionalnom okviru””, istaknuo je.
Istraživanja u Banskim dvorima još su u tijeku, a nakon što sve bude pažljivo dokumentirano zemlja će biti vraćena i nalazi zaštićeni, nakon čega će se istraživanja prebaciti na drugi dio dvorišta.
Obuljen Koržinek: Nećemo propustiti ovu priliku
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek naglasila je kako su prezentirani nalazi dio istraživanja u sklopu izrade cjelovitog projekta obnove koja se rade na prostoru Gornjega grada, a vezano uz kulturnu baštinu stradalu u potresu.
“Mi sigurno nećemo propustiti priliku da obnova bude po najvišim standardima i da zaista obnovimo zgrade da budu sigurnije a da se očuva njihova povijesna vrijednost”, rekla je Obuljen Koržinek.
U sklopu plana cjelovite obnove najstarijeg zagrebačkog urbanog tkiva bit će, tako, konačno riješen dugogodišnji problem smještaja stalnog postava Hrvatskog povijesnog muzeja, koji će se proširiti na Palaču Jelačić, donedavnu adresu Državnog hidrometeorološkog zavoda. Zgrada je trenutno zbog štete od potresa izvan funkcije, ima crvenu oznaku i nesigurna je.
Ministrica je naglasila da je započeta izrada projektne dokumentacije koje će se, kao i prva faza obnove koja uključuje statičku sanaciju, financirati sredstvima iz Europskog fonda solidarnosti. “Za to smo osigurali 680 milijuna eura. Jedan veliki dio toga ići će na kulturnu baštinu a onda ćemo kroz ostale izvore financiranja nastaviti s radovima”, pojasnila je Obuljen Koržinek.
Za potrebe Hrvatskog restauratorskog zavoda bit će obnovljena Tvornica duhana Zagreb, u tijeku je i obnova Kuće Lovrenčić u Demetrovoj 18, budućeg novog smještaja Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti. Obnovit će se i Galerija Klovićevi dvori, te dvije vrijedne palače u Opatičkoj ulici. Priprema se i projektna dokumentacija za obnovu gornjogradske Crkve Sv. Katarine, jedne od potresom najoštećenijih sakralnih građevina. Nadalje, obnavljat će se i jedan od najpoznatijih simbola Zagreba, Crkva sv. Marka, koja je također trenutno izvan funkcije.
Na zgradi Hrvatskog sabora obavljeni su hitni radovi koji su omogućili da bude funkcionalna, a u prvoj fazi financirat će se također iz EU fonda solidarnosti.
Sve zgrade, i one na Gornjem gradu ali i ostale koje idu u cjelovitu obnovu kao pojedinačno zaštićena kulturna doba u procesu su izrade dokumentacije a o ukupnoj će se cijeni moći govoriti tek nakon što svi projekti budu završeni. Tempo obnove bit će diktiran stupnjem oštećenja na svakoj pojedinoj zgradi, pa se tako može očekivati da primjerice obnova zgrade za Muzej naivne umjetnosti bude gotova brzo, dok će obnova Crkve Sv. Katarine trajati godinama.
wpDiscuz
