Odluka se donosi na prijedlog Bunjevačkog nacionalnog savjeta, čija je predsjednica Suzana Kujundžić Ostojić, koja nam se jučer nije javila na pozive niti odgovorila na e-mail. Iz redova hrvatske nacionalne manjine upućuju na to da se radi o ispunjavanju jednoga od predizbornih obećanja, ali i grubom uplitanju politike i gradonačelnika koji se jasno i nedvosmisleno svrstao na jednu stranu u identitetskim sporovima tamošnje hrvatske zajednice, piše Vecernji.hr.

– Od osnutka ukazujemo na činjenicu da se država svojim politikama i postupcima miješa u ovaj spor tako da proaktivno, afirmativno i s politikama pozitivnog priznanja pristupa zajednici Bunjevaca nehrvata, kao što je i sada slučaj, a da istodobno spram onih Bunjevaca koji sebe smatraju Hrvatima, a takvih je više od tri četvrtine, gradi i provodi politike s negativnim značajkama. Možda je za to najbolji aktualni primjer zaprečavanja lokalnih i pokrajinskih vlasti glede osnutka Hrvatskog školskog centra – rekao je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine (DSHV) Tomislav Žigmanov.

Podsjeća i kako se krši zakon, odnosno da ne postoji formalnopravna mogućnost uvođenja “bunjevačkog jezika” u ravnopravnu službenu uporabu na području Grada Subotice jer se na temelju Zakona o službenoj uporabi jezika i pisma Republike Srbije jezik određene nacionalne manjine uvodi u službenu uporabu ako je broj pripadnika te nacionalne manjine na teritoriju jedinice lokalne samouprave najmanje 15%, a broj pripadnika Bunjevaca nehrvata prema popisu iz 2011. u Gradu Subotici iznosi 13.553, odnosno 9,57% od ukupnog broja stanovnika.

Strahuje i kako bi današnja očekivana odluka Skupštine Subotice mogla biti dodatni razlog za narušavanje odnosa između Srbije i Hrvatske.

Na tu temu hrvatski veleposlanik u Srbiji Hidajet Biščević u izjavi za subotičku Hrvatsku riječ kazao je kako treba uzeti u “obzir potencijalni negativni utjecaj inicijative na uzajamne odnose naših država u ovoj važnoj i osjetljivoj oblasti, osobito u vrijeme kad hrvatske institucije i političko vodstvo jasno i vidljivo djeluju na unapređenju položaja srpske manjinske zajednice, kao cjeline u samoj Hrvatskoj”.

Zabrinutost Zagreba

– Kako je ta politika počela nalaziti svoj “odjek” i u nekim potezima srpskog vodstva, što je dovelo do rješenja nekoliko dugo otvorenih pitanja, ovakva inicijativa bila bi nesporno korak nazad – kazao je Biščević.

Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova navode kako su jučer dostavili prosvjednu notu Ministarstvu vanjskih poslova Republike Srbije u kojoj su izrazili zabrinutost u povodu odluke Gradskog vijeća u Subotici da Skupštini grada uputi na usvajanje prijedlog izmjene Statuta grada kojim bi se u službenu upotrebu uz srpski, mađarski i hrvatski jezik, uvrstio i “bunjevački jezik”.

S obzirom na to da se bunjevačkim govorom, koji pripada skupini novoštokavskog ikavskog dijalekta i jedan je od dijalekata hrvatskoga jezika, služi veliki dio pripadnika hrvatskog naroda u Vojvodini, u noti je istaknuto da bi takav čin izravno doveo u pitanje postupanje Republike Srbije u ostvarenju obveza koje se odnose na prava hrvatske nacionalne manjine, a koje proizlaze iz međunarodnih višestranih i dvostranih ugovora uključujući važeći Sporazum između Republike Hrvatske i Srbije i Crne Gore o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u Republici Hrvatskoj.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova drži da pokretanje ovakvih inicijativa ne pridonosi daljnjem unapređenju i jačanju bilateralnih odnosa između dviju država i nije u duhu standarda EU ni dobrosusjedskih odnosa te stoga poziva nadležna tijela Republike Srbije da ovu odluku u tom smislu preispitaju./HMS/