Bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, drugi čovjek hrvatskog izaslanstva na Daytonskim mirovnim pregovorima, savjetnik bivše predsjednice Hrvatske, trenutno poseban savjetnik hrvatskog premijera premijera Andreja Plenkovića za vanjske poslove, Mate Granić danas je za N1 govorio o aktuelnim političkim pitanjima te odnosima BiH i Hrvatske.
Na pitanje kako je zadovoljan implementacijom Dejtonskog sporazuma, kazao je:
“Ono s čime sam zadovoljan je mir, ono s čim nisam jeste da je došlo do promjena Dejtonskog sporazuma odlukama Visokih preedstavnika koje su korak nazad. Ne poštuju se odluke niti Ustavnog suda BiH, niti Suda za ljudska prava Vijeća Europe. Ono na što želim ukazati 1994. godine prvog siječnja kada smo potpisali Silajdžić, Zubak i ja Washingonski sporazum. Nekoliko dana prije toga smo Silajdžić i ja razgovarali kakav će ustroj biti FBiH. Tada je dogovoreno da će se sastojati od kontitutivnih naroda i svih drugih da svi imaju ista, građanska prava”.
“Tada smo se dogovorili da će se taj model prenijeti na cijelu BiH i da će Srbi biti konstitutivni narod. 14. lipnja 1995. na sastanku Kontaktne grupe u Ženevi rečeno nam je da je Kontaktna skupina odlučila da će se ustroj BiH sastojati od dva entiteta i da će biti razgraničenje 51/49 posto. U Dejtonu nije uopće upitno bilo da u zaštiti vitalnog interesa svakog naroda je najvažniji izbor za člana Predsjedništva i Dom naroda”, dodaje Granić.
“Ovdje je došlo do promjene toga odlukama Visokih predstavnika. Najbolje bi bilo u duhu Dejtona, kao tada u lipnju da se dogovore oko izbora člana Predsjedništva i jako je dobro što će se održati izbori u Mostaru”.
Još je kazao da za Hrvate EU i NATO put nije upitan.
“Mislim da je najbolje u ovom trenutku legitimne dogovore svih predstavnika oko toga za novi Izborni zakon i da predstavnici jednog naroda mogu izabrati bilo koga, ali ga mogu izabrati predstavnici jednog naroda. Što ne znači da mora biti Srbin, Hrvat ili Bošnjak. To je bilo neupitno i nije se o tome razgovaralo uopće i nije bilo primisli da može drugačije biti”.
“Što se tiče Hrvata mislim da je EU i NATO put neupitan ali to mora biti dogovor svih. Hrvatska može pomoći, jer trenutno su utjecajni u EU i drugim rječima nama je interes da BiH funkcioniše kao država i da je orijentisana euroatlantski. Mir i stabilnost, teritorijalni integritet i BiH kao europski integrisana država. To ne znači da BiH ne treba graditi dobre odnose i sad drugim državama. To je pravo i mislim da je to dobro”.
Demirel kod Tuđmana i traženje pomoći za Bošnjake
“U prvim godinama je nama bila izuzetno važna Turska i predsjednik Demirel je došao Tuđmanu na Brijune 16. i 17. srpnja 1995. nakon Srebrenice i molio Tuđmana da pogmone Bošnjacima. Osobno sam organizirao sastanak u Splitu i napisao taj sporazum. Treba se u te korijene vratiti, vjerujem da BiH ima EU budućnost. Belgija nije imala vladu 500 dana, ali je funkcionirala država. Vjerujem da BiH može biti dio Europe”, dodaje Mate Granić.
Kaže da se trenutno u BiH predstavnik hrvatskog naroda ne biran način na koji je dogovoreno.
“Hrvatska je potpisala i Washingtonski i Dejtonski sporazum, a kako sam bio pregovarač kod oba znam savršeno što smo dogovarali”.
“Drugim rječima, predstavnik hrvatskog naroda nije izabran na onaj način koji smo dogovorili i ne predstavlja bazične interese hrvatskog naroda. Naš je interes da pomognemo da predstavnici tri naroda dođu do rješenja. Ako hrvatski legitimni predstavnici kažu da ih Komšić ne predstavlja i da je izabran glasovima drugog naroda onda se ta stvar ne može skrivati i mora se istina reći. Mislim da će ova istina ubrzati donošenje odluke o Izbornom zakonu”.
Komšić ne predstavlja interese hrvatskog naroda, tvrdi Granić.
“Pozicija je kristalno jasna: Komšić ne predstavlja interese konstitutivnog naroda. To se mora promijeniti.
U jednom vremenu Hrvatska nije bila dovoljno zainteresirana za događaje u BiH, nije dovoljno pažnje bilo. Nama je ukupni uspjeh BiH cilj. Tako će i hrvatskom narodu biti dobro. Tako je dogovoreno i zapisano. Uopće nema dileme oko toga da je promijenjen Dejtonski sporazum na štetu hrvatskog naroda. Ovo pitanje treba riješiti kao i prethodno, dogovorima iz lipnja da se do kraj riješi”.
“Nikada potpisan Dejtonski sporazum ne bi bio od hrvatske strane da u tom trenutku moglo predvidjeti da će se ovo dogoditi. Ovo je stvar koju treba riješiti da bi se išlo dalje”, zaključuje./HMS/