”Za razliku od Republike Srpske, koja bezrezervno prihvaća Daytonski sporazum i samo traži da se Ustav BiH provodi onako kako je napisan, dominanta bošnjačka stranka SDA nikada nije prihvatila daytonski kompromis”, ističe se u drugom poglavlju 24. izvještaja koji je Republika Srpska uputila Vijeću sigurnosti UN.
Srna piše kako se u ovom dijelu izvještaja navodi da je odbijanje SDA da prihvati Dayton dokazano mnogo puta, između ostalog i deklaracijom od 14. rujna 2019. godine u kojoj otvoreno poziva na potpuno ukidanje daytonske strukture.
Glas Hrvata u upravi
“Poziv SDA za `regionaliziranom` državom `pod imenom Republika Bosna i Hercegovina s tri razine vlasti: državni, regionalni i lokalni`, naravno, nije ništa drugo nego poziv na ukidanje Republike Srpske i Federaciji BiH – koje su krucijalni element ustavnog okvira koja sprječava dominaciju jedne etničke grupe u BiH – kao i kantona u FBiH, koji su esencijalni u osiguravanju glasa Hrvata u upravi”, navodi se u izvještaju koji se odnosi na razdoblje svibanj-listopad.
U drugom poglavlju naglašeno je da je “Republika Bosna i Hercegovina” bila unitarni režim pod dominacijom Bošnjaka, te da je, kao i Republika Srpska, bila strana sporazuma koji čine Daytonski sporazum, uključujući Ustav BiH.
Ustav BiH, navodi se dalju u izvještaju, stavio je van snage Ustav Republike Bosne i Hercegovine i jasno rekao da se zemlja zove “Bosna i Hercegovina”.
“Poziv SDA na oživljavanje `Republike Bosne i Hercegovine”, dakle, jasno govori da ova stranka želi ukinuti Ustav BiH, koji je esencijalni element Daytonskog sporazuma”, dodaje se u izvještaju.
Temelj Daytona
Upravo temelj Daytonskog sporazuma, dodaje se u tekstu, predstavlja ravnotežu interesa koja je uspostavljena radi mira u BiH, koju odražava dvoentitetsko konfederalno uređenje i konsocijativna uprava legitimnih predstavnika tri konstitutivna naroda i ostalih.
“Važno je ne samo da Srbi i Hrvati budu birani na različite funkcije, nego spriječiti bošnjačku većinu da ih uporno preglasava u institucijama vlasti BiH i FBiH. Ovo je naročito istaknuto pitanje kada je riječ o Parlamentu i Vladi FBiH”, napominje se u izvještaju.
U drugom poglavlju se navodi i da lider SDA Bakir Izetbegović često naglašava da se “manjini” (Hrvatima) ne smije dozvoliti da blokiraju volju većinskih Bošnjaka, te se dodaje da se u listopadu 2020. Izetbegović, govoreći o Hrvatima u Federalnom parlamentu, usprotivio, kako je rekao, “dominaciji manjine nad većinom”.
“Ovi stavovi kojima se odbijaju ustavni mehanizmi zaštite drugih konstitutivnih naroda u potpunosti su suprotni temeljima konsocijativne demokracije, proturječe samim principima dogovorenim u Daytonu, a mogući su samo zbog uplitanja visokog predstavnika i nezakonito nametanje izmjena na entitetske ustave”, pojašnjeno je u tekstu.
Građanska BiH
Neki krugovi, dodaje se u izvještaju, koji se zalažu za ukidanje ustavnog poretka BiH pozivaju na “građansku” BiH bez mehanizama zaštite konstitutivnih naroda.
“Riječ `građanski` ovdje bi trebalo da ukaže na prevazilaženje etničkih podjela u BiH. Međutim, u stvarnosti ova riječ je paravan za bošnjački nacionalizam. Pošto su Bošnjaci najbrojniji konstitutivni narod, a prema podacima iz posljednjeg popisa čine većinu stanovništva BiH, poziv na `građansku` BiH predstavlja poziva na državu kojom vladaju Bošnjaci za Bošnjake”, navodi se u izvještaju.
U drugom poglavlju se objašnjava da jedan razlog iz kog je politika u drugom entitetu, FBiH, u krizi jeste izbor Željka Komšića na mjesto “hrvatskog” člana Predsjedništva BiH 2018. godine.
Komšić, koji je izabran gotovo isključivo bošnjačkim glasovima, nominalno je hrvatski političar koji se zalaže za politički program SDA i Bošnjaka, a gotovo da ne uživa nikakvu podršku među Hrvatima.
Komšić i izborni zakon
“Bošnjački političari marginalizirali su hrvatske glasače tako što su poticali Bošnjake da glasuju za Komšića umjesto za kandidata za bošnjačko mjesto u Predsjedništvu. Ova manipulativna taktika dala je Bošnjacima dva mjesta u Predsjedništvu, a Hrvatima nijedno”, naglašeno je u izvještaju.
U tekstu se ističe da su izmjene izbornog zakona neophodne da bi se spriječilo da jedan narod drugom narodu bira predstavnika u Predsjedništvu BiH, Domu naroda BiH i Federalnom domu naroda.
U izvještaju se podsjeća da je u septembru lider SDA izričito zaprijetio da će “razbiti sve mehanizme” uvedene Dejtonom kojima se štite konstitutivni narodi i od BiH “napraviti normalnu državu”.
“SDA uporno odbija da prihvati da BiH nije Daytonski sporazum učinio jedinstvenim političkim subjektom, nego je Daytonski sporazum samo uvažio jedinstvenost njene povijesti i uveo mehanizme zaštite na osnovu uvažavanja legitimnih prava konstitutivnih naroda BiH da bi se izbjegla upravo hegemonija koju SDA traži”, naglašava se u ovom dokumentu.
Na sljedećim općim izborima, dodaje se u izvještaju, bošnjačke stranke žele da izaberu šest od 17 hrvatskih članova Doma naroda FBiH, što bi bošnjačkim strankama omogućilo da izaberu dva od pet hrvatskih članova Doma naroda BiH.
Marginalizacija Hrvata
Na taj način, Hrvati bi bili marginalizirani i na razini FBiH i na razini BiH.
“Ne zadovoljavajući se time da manipulira samo glasovanjem u BiH, SDA kuje zavjeru da uzurpira i izmanipulira sam mehanizam izbornih procesa u BiH. U ožujku 2020. godine, SDA je nezakonito preuzela kontrolu nad Centralnom izbornom komisijom /CIK/ i sve od tada je zloupotrebljava u političke svrhe”, navodi se u drugom poglavlju.
Izvještaj podsjeća da je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, na čelu sa SDA i DF-om Željka Komšića, smijenio dva od sedam članova SIP-a i na njihovo mjesto doveo svoje kandidate, a istovremeno ponovo imenovao dva člana iz redova SDA.
“Umjesto stručnjaka za izborno pravo, dva imenovana srpska člana imenovala su političke ličnosti iz opozicijskih stranaka iz Republike Srpske. Ovim nezakonitim potezom prekršena su poslovnička pravila za izbor članova SIP-a, zato što zakonom utvrđen postupak javnog natječaja za izbor članova nikada nije proveden”, dodaje se u izvještaju.
U izvještaju se navodi da otkada je preuzela kontrolu nad SIP-om, SDA zloupotrebljava povjerenstvo u političke svrhe.
“S obzirom na ogromne napore i sredstva koja je međunarodna zajednica uložila u potpisivanje Daytonskog sporazuma prije 25 godina, neobjašnjivo je da se sada ne ulaže veći trud u poštovanje daytonskih principa i sprečavanje njihovog izvrgavanja, degradacije i direktnog odbacivanja nezakonitom taktikom SDA, čak i kada je ta taktika u tolikoj mjeri nezakonita i nečuvena da podriva i samu održivost zemlje“, zaključeno je u drugom poglavlju izvještaja upućenog Vijeću sigurnosti UN-a.
wpDiscuz
