Osnova zvuči jednostavno – što više boraviti u sjeni, nositi odjeću koja štiti od sunca, redovito nanositi vodootporna sredstva za zaštitu širokog spektra (zaštita od UVA i od UVB zraka) sa SPF 30 ili višim te izbjegavati sunce između 10 i 16 sati, kada je najjačeSredstva sa SPF-om (sun protection factor) ključna su u zaštiti kože od oštećenja izazvanih sunčevim zrakama. Ona su zapravo najvažniji proizvod za njegu kože, jer pomažu u sprečavanju pojave opeklina, od preuranjenog starenja kože s isušivanjem, borama i mrljama, ali i od najgore posljedice neumjerenog izlaganja UV zrakama – raka kože. Za najbolju zaštitu od sunca važno je slijediti upute o korištenju sredstava sa SPF-om i izbjegavati pogreške koje ljudi diljem svijeta stalno ponavljaju.
Osnova zvuči jednostavno – što više boraviti u sjeni, nositi odjeću koja štiti od sunca, redovito nanositi vodootporna sredstva za zaštitu širokog spektra (zaštita od UVA i od UVB zraka) sa SPF 30 ili višim te izbjegavati sunce između 10 i 16 sati, kada je najjače. No, mnogi se toga ne pridržavaju, a možda neke od sljedećih vrlo čestih grešaka i sami radite. Za vaše je zdravlje važno da ih što prije ispravite.
Ne stavljate zaštitu svaka dva sata
Po podacima Američke dermatološke akademije (American Academy of Dermatology, AAD) samo trećina Amerikanaca nanosi zaštitu od UV zraka svaka dva sata kada su vani, a ne treba misliti da su naši ljudi revniji. Ponovna nanošenja su potrebna prvenstveno zato što je vjerojatno da jednim nanošenjem niste stavili dovoljno sredstva, pa će dodatna „mazanja” pojačati zaštitu i umanjiti moguća oštećenja kože. Obnavljanje zaštite nužno je i nakon plivanja, tuširanja ili znojenja i ako nisu još prošla dva sata.
Stavljate premalo zaštite
Većina ljudi nanosi samo 25 do 50 posto preporučene količine zaštitne kreme. Za kvalitetnu zaštitu cijelog tijela većina odraslih osoba treba oko 30 mililitara zaštitnog sredstva (što znači da vam je bočica od 150 ml dovoljna za pet kvalitetnih mazanja, a ne za cijelo ljeto). Dovoljnu količinu sredstva nanesite na kožu petnaestak minuta prije izlaska.
Štitite se samo kada je sunčano
Redovito provjeravajte razinu UV zračenja (meteorološka izvješća, aplikacije…) kako biste se ispravno zaštitili. UV zrake ne možemo vidjeti niti osjetiti, a njihove posljedice vidimo tek nakon što je šteta već počinjena. UVA zrake, koje čine 95 posto zračenja, dopiru do kože bez obzira na vrijeme, cijele godine. Prolaze kroz oblake, staklo i odjeću uzrokujući fotostarenje, netoleranciju na sunce, poremećaje pigmentacije i razvoj raka kože. Stoga se nemojte oslanjati na temperaturu zraka kao smjernicu za procjenu potrebne zaštite. AAD navodi da samo oko 20 posto Amerikanaca nanosi zaštitu za kožu u oblačnim danima. No, čak i kada je oblačno i do 80 posto UV zraka može prodrijeti u vašu kožu, što znači da je kvalitetna zaštita nužna uvijek kada ste vani.
Koristite sredstvo kojem je prošao rok
Sredstva za zaštitu od sunca trebala bi zadržavati originalnu učinkovitost najmanje tri godine ako je bočica neotvorena. Rok nakon otvaranja označen je prikazom kutijice na kojoj je naveden broj mjeseci (brojka i veliko slovo M). Bacite svu kozmetiku kojoj je prošao rok ili za koju ne znate koliko još vrijedi. Uostalom, ako zaštitna sredstva upotrebljavate pravilno, teško da vam jedna bočica može potrajati kroz više sezona.
Kupujete skupe kremice, pa škrtarite s njima
Možda mislite da viša cijena i veći SPF automatski znače veću zaštitu, ali ne mora biti tako. Moguće je i da ćete skupi proizvod i nesvjesno trošiti štedljivije nego onaj cijenom prihvatljiviji. Ako zaštitu nanosite pravilno i redovito i ona sa SPF 30 kvalitetno će vas zaštititi, jer SPF 30 apsorbira oko 97 posto, a SPF 50 oko 98 posto UV zraka. Ipak, osobama s osjetljivom kožom uvijek se preporučuje upotreba najvišeg faktora.
Zaboravljate dijelove tijela
I oni koji se predano mažu često zaborave neke dijelove tijela. Najčešće zanemarujemo kapke, uške, dio ispod donje usnice, vrat, stopala.
Oslanjate se samo na kremu
Niti jedna zaštitna krema ne može blokirati sve UV zrake koje stižu do vas, stoga je važno, uz redovito mazanje, držati se hlada, nositi sunčane naočale s UV zaštitom i zaštitnu odjeću, laganu, dugih rukava i nogavica, kao i šešir širokog oboda. Materijal od kojeg je šešir izrađen neka bude pun i neproziran.
Štitite se samo na plaži
Na plažu nećete otići bez zaštite od UV zraka, ali u šetnju gradom, na obrađivanje vrta ili na piće na terasi hoćete. Australsko istraživanje pokazalo je da više ljudi „izgori” na suncu baveći se aktivnostima oko kuće, nego na plaži ili na bazenu. Osvijestite da vam je zaštita nužna uvijek kada ste vani.
Mislite da vam je kozmetika sa SPF-om dovoljna
Puderi i hidratantne kreme koji sadrže SPF nude određenu zaštitu od UV zraka, ali ne cjelodnevnu. Kozmetika sa SPF 30 u najboljem će vas slučaju štititi dva sata. Mnogi kozmetički proizvodi sadrže zaštitu puno nižu od SPF 30, a moguće je i da ne filtriraju i UVA i UVB zračenje. Stoga, i pored kozmetike sa SPF-om redovito nanosite proizvod za zaštitu od UV zračenja.
I oni koji se predano mažu često zaborave neke dijelove tijela
Mislite da sredstvo za samotamnjenje zamjenjuje SPF
Proizvodi za samotamnjenje ili za ubrzano tamnjenje mogu sadržavati SPF, ali kao i kod kozmetike, obično je nizak i može štititi najdulje dva sata. I kada koristite takav proizvod, vani vam je potrebna sva preporučena zaštita – krema sa SPF-om barem 30, zaštitna odjeća, šešir, naočale.
Pocrnili ste pa mislite da više ne možete izgorjeti
UVB zrake uzrokuju opekline, alergijske reakcije i rak kože, a tijelo se od njih štiti razvijajući tamniju boju, što znači da je preplanulost, kojoj mnogi i dalje teže, znak traume i oštećenja kože, a ne zdravlja i ljepote, čak i ako je tamnjenje prošlo bez opeklina, crvenila i guljenja kože. Kada vam se opet vrati prirodna boja možda ćete i zaboraviti na ljetna zatezanja, svrbež i pečenje, ali vaša koža neće. Sva se šteta od UV zraka zbraja i povećava rizik za razvoj raka kože.
Niste se mazali u djetinjstvu, pa nećete ni sada
Ako se niste dovoljno štitili od UV zraka tijekom nježnih godina, to ne znači da je zaštita u odrasloj dobi gubitak novca i vremena. Istina je da već nekoliko pretjeranih sunčanja s posljedicama u obliku opeklina s mjehurima u prvih deset godina života podiže rizik od tri najčešća tipa raka kože: bazocelularnog karcinoma, raka skvamoznih stanica i melanoma, no nikada nije kasno za zaštitu od UV zračenja. Rizik za razvoj raka kože možete sniziti u svakoj životnoj dobi, bez obzira imate li šest, 16 ili 60 godina, kombinacijom koraka zaštite koje smo naveli.
Pogrešno se odijevate
Ljeti smo skloni razgolititi se i nositi svjetlije boje, ali to nije dobar izbor za zaštitu od UV zraka. Poželjni su čvrsti materijali, s dugim rukavima i nogavicama i u tamnijim bojama te široka i udobna odjeća. Ako je moguće, kupite odjeću sa zaštitom od UVA i UVB zraka (ima oznaku UPF, ultraviolet protection factor, koja pokazuje koliko jedinica UV zračenja tkanina blokira), barem za plivanje za djecu. Bijela pamučna majica, pa još mokra, ne pruža gotovo nikakvu zaštitu od sunca.
Vozite bez zaštite
Štitite se i u automobilu. Prema podacima američke neprofitne organizacije Skin Cancer Foundation, oko 53 posto karcinoma kože na tijelima vozača pojavljuje se na lijevoj strani.
Ne pregledavate kožu
Važno je svake godine pregledati kožu kod dermatologa, osobito ako imate veći broj madeža ili svijetli ten. Dermatolog će dokumentirati položaj i dimenzije madeža, pa će se prema tome moći pratiti i na vrijeme otkriti eventualne promjene, što povećava vjerojatnost ranog dijagnosticiranja moguće bolesti. Što se rak ranije otkrije, veća je mogućnost izlječenja.
Ne pazite što uzimate prije izlaska na sunce
Neki lijekovi i hrana mogu izazvati ili pojačati fotosenzitivnost kože. To uključuje antimikotike, antihistaminike, antibiotike, oralnu kontracepciju, antidepresive, pa i prirodne pripravke od gospine trave. Od namirnica sklonost opeklinama mogu pojačati celer, kopar, komorač, smokva, limeta, peršin i divlja mrkva. Neki sastojci kozmetike mogu povećati fotoosjetljivost, to su, primjerice, retinol i AHA kiseline.
wpDiscuz
