Republiku je proglasio socijaldemokrat, vojnik i krijumčar Vilmoš Tkalec.
Kratkotrajna i nepriznata Republika Prekmurje, ili Murska Republika, proglašena je 29. svibnja 1919. godine. Prekmurje je prostor sjeverno od rijeke Mure koji je bio u sklopu Kraljevine Ugrarske, u okviru Austro-Ugarske Monarhije. U biti to je bilo granično područje između ugarskog i austrijskog dijela koje je bilo pretežito naseljeno Slovencima. Pored njih na tom teritoriju živjeli su Mađari (20 %), Austrijanci (8 %) i Hrvati (3 %).
Tijekom Prvog svjetskog rata u Prekmurju su se kao vođe isprofilirali katolički i evangelički svećenici. Prvi su se zalagali za otcjepljenje od Mađarske, dok su drugi bili za ostanak u Ugarskom Kraljevstvu uz priznavanje nacionalnih prava. Međutim, kada je u Budimpešti, nakon kraja Prvog svjetskog rata, proglašena Mađarska Sovjetska Republika katolici i evangelisti udružuju se u strahu od komunističke opasnosti.
Republiku Prekmurje proglasio je u Murskoj Suboti Vilmoš Tkalec, socijaldemokrat, vojnik i krijumčar, uz potporu seoskog stanovništva. Tkalec je izabran za predsjednika, a kapetan Pernetzky za zapovjednika oružanih snaga. Samoproglašenu državu priznala je samo Austrija, a nije imala ni potporu među dijelom lokalnog stanovništvom koje se željelo priključiti Kraljevini SHS. Nakon upada mađarske Crvene Armije Repulika je ukinuta 6. lipnja 1919. godine, a nakon sloma Mađarske Sovjetske Republike Prekmurje je zauzela vojska Kraljevine SHS.
Vilomoš Tkalec pobjegao je u Austriju, gdje je promijenio ime u Vilmos Tarcsay, i napisao prekmurski udžbenik Vend-szlovenszka kniga cstenyá. Kasnije se preselio u Budimpeštu gdje je i umro 1950. godine.
Godine 1920. Kraljevina SHS je i službeno anektirala Prekmurje, osim dijela uz rijeku Rabu koji je pripao Mađarskoj. Tada uspostavljena granica danas je službena granica između Mađarske i Slovenije.
piše. Dražen Krajcar l povijest.hr