Glavni epidemilog u ovoj zemlji tvrdi da su smrti posljedica proboja virusa u staračke domove, a ne loše strategije borbe protiv pandemije.
Na početku epidemije koronavirusa, pojedine europske države opirale su se raširenoj taktici suzbijanja širenja zaraze: zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva bile su, na samom startu, uvjerene da se protiv ove pošasti mogu boriti drugačije od drugih – bez tvrdih restrikcija, stvaranjem tzv. imuniteta stada. Vrlo skoro i prilično naglo, Britanija je odustala od tog pristupa i priključila se sve većem broju zemalja koje su uvodile drastične socijalne mjere. Međutim, ne i Švedska, piše i analizira Telegram.hr.
Europa se već više od mjesec dana bori s epidemijom koja je dosad odnijela tisuće života. Europljani žive kao nikad ranije, praktički zatvoreni u svoje kuće, bez uobičajenih socijalnih kontakta, bez odlazaka u restorane, kafiće, kina i kazališta, uz zatvorene škole i dječja igrališta. Cijelo to vrijeme švedske vlasti ostale su vjerne svom praktički jedinstvenom pristupu u Europi, unatoč prilično širokoj i žestokoj polemici o njegovoj ispravnosti.
Više od tisuću umrlih
Ovoga tjedna Švedska je prešla granicu od tisuću umrlih od koronavirusa. U toj skandinavskoj zemlji, čiji pristup epidemiji sa zanimanjem, a povremeno i nevjericom gledaju u ostatku Europe, do 15. travnja umrle su 1.203 osobe. Prije tjedan dana broj smrtnih slučajeva bio je gotovo upola manji, 687. Potvrđeno je 11.927 slučajeva zaraze, tri i pol tisuće više nego sredinom prošlog tjedna.
Švedska je u susjedstvu nekih od europskih država koje su među prvima uvele lockdown mjere po uzoru na Italiju. Danska je, recimo, sa strogim mjerama krenula u prvoj polovici ožujka, a danas je jedna od prvih koja te restrikcije počinje popuštati. Prema dostupnim statistikama, Danska trenutno ima 53 smrtna slučaja na milijun stanovnika – Švedska više nego dvostruko, 118. U usporedbi s Norveškom i Finskom, stoje još i gore; Norveška ima 28 umrlih na milijun stanovnika, a Finska 13.
Apel na građansku odgovornost
Smrtnost se povećala i u usporedbi s istim razdobljem prethodnih godina. Njemački ekonomist Andreas Backhaus objavio je graf o smrtnosti u Švedskoj u ovoj godini u usporedbi s prosjekom zadnjih pet godina. Zaključio je da je do 5. travnja broj smrtnih slučajeva porastao za oko 20 posto. Jesu li to sve smrti od koronavirusa, nemoguće je precizirati, kaže i sam autor grafa, kao što je nemoguće utvrditi bi li situacija bila značajno drugačija da je Švedska uvela strogu karantenu kao druge europske države. Ali, činjenica je da je smrtnost povećana.
No, za razliku od većine europskih država, švedska vlada smatrala je da nije nužno potpuno zaustaviti društvo i gospodarstvo da bi se suzbila epidemija koronavirusa. Iako su uveli neke restrikcije – zabranili, primjerice, okupljanja više od 50 ljudi – vlasti se više oslanjaju na građane i njihov osjećaj odgovornosti.
Nije sve po starom
Za razliku od ostalih Europljana, kojima je naređeno da ostanu doma, Šveđani su samo zamoljeni da ostanu kod kuće, pogotovo ako su stariji od 70 godina ili imaju neke simptome povezane s koronavirusom. Sugerirano im je i da, ako mogu, rade od kuće ili da, primjerice, izbjegavaju velike gužve u restoranima i kafićima. Ugostitelji, međutim, nisu morali zatvoriti vrata, samo moraju goste posluživati za stolom, a ne za šankom, i osigurati dovoljan razmak između stolova.
Švedski laissez-faire pristup, kako ga nazivaju neki mediji, i dalje izaziva popriličnu nevjericu u ostatku Europe i oštre polemike unutar same Švedske, ali ga vlasti vrlo energično brane. Percepcija da Švedska ne uvodi nikakve mjere i da je pustila da se virus slobodno širi zemljom, potpuno je pogrešna, tvrde vladini dužnosnici.
Pogrešno je misliti i da Šveđani žive bez ograničenja, bez mjera kojih se moraju držati, tvrdi u razgovoru za Financial Times ministrica vanjskih poslova Ann Linde. “Ne vjerujemo u lockdown ako ga se ne može održavati na duže vrijeme. Ne vjerujemo da ljude možete zatvoriti na nekoliko mjeseci i očekivati da se toga pridržavaju. Ali je mit da sve ide po starom. Ne ide”, uvjerava Linde.
Dodatne mjere za staračke domove
Zamjenica premijera Isabella Lovin za FT je rekla kako Švedska, bez obzira na otvorene vrtiće i restorane, uvodi “vrlo stroge i izvanredne mjere, ali želimo donositi prave odluke u pravo vrijeme”. Državni epidemiolog Anders Tegnell zadovoljan je dugoročnim trendovima i kaže kako nema eksponencijalnost rasta, a veći broj smrti pripisuje propustima u domovima za starije. “Prosječna dob preminulih osjetno nam je veća nego u Norveškoj. To nije neuspjeh cijele strategije, već neuspjeh naših napora za zaštitimo starije”, rekao je.
Vlada je najavila dodatne mjere na lokalnoj razini za suzbijanje zaraze u domovima. Inače, jedna od neobičnih stvari koje Švedska radi jest da naglasak ne stavljaju na masovna testiranja. Odlučili su testirati samo građane s izraženim simptomima, jer smatraju da je kod ostalih puno manjih rizik od hospitalizacije i prenošenja zaraze.
Promjene u svakodnevici
Švedske vlasti, dakle, smatraju da se epidemija ne može suzbiti u kratkom vremenu, pa će stoga provođenje mjera biti potrebno kroz više mjeseci. S obzirom na tu procjenu, zaključili su da građane ne mogu natjerati na poštivanje mjera prisilno, vladinim dekretom, nego se oslanjaju na njihov osjećaj građanske odgovornosti. Unatoč skoro pa općeprihvaćenoj percepciji da zbog toga Šveđani doista žive potpuno isto kao što smo svi živjeli prije dva-tri mjeseca, neke statistike govore suprotno tome.
Google, koji objavljuje podatke o mobilnosti građana različitih država u vrijeme epidemije, bilježi dosta značajne promjene u svakodnevnim navikama Šveđana. Mada ne žive u formalnom lockdownu kao Talijani ili Francuzi, ljudi se ipak prilično pridržavaju vladinih uputa – ne hrle masovno u restorane i kafiće, niti u trgovine, a izbjegavaju i javni prijevoz.
Visoko povjerenje u premijera
Manje se putuje i hoda, a posjeti dućanima, restoranima, šoping centrima i sličnim mjestima smanjeni su, kaže Google, za 41 posto. To je manji pad nego u većini europskih zemalja, ali ukazuje na slušanje vladinih preporuka. Značajno povećanje zabilježeno je tek na javnim površinama poput parkova i javnih vrtova. Iako ne postoje formalne restrikcije – mjere karantene čije se poštivanje nameće dekretom – ni Šveđani očito više ne žive sasvim uobičajeno.
Šveđani, zasad, izgleda cijene način na koji vlada pristupa epidemiji. Na to ukazuju istraživanja javnog mnijenja. Unatoč sve većem broju zaraženih i smrtnih slučajeva – i dosta žestokoj raspravi unutar švedskog društva o ispravnosti vladinog pristupa, jer daleko od toga da su svi gorljivi zagovornici te strategije – premijeru Stefanu Löfvenu i njegovoj stranci, pokazuju ankete, zadnjih je tjedana popularnost rasla. Prema rezultatima nedavno objavljenog istraživanja, u ožujku je povjerenje u premijera imalo 44 posto ispitanika, u odnosu na 26 posto u veljači.
Izvjestan pad gospodarstva
Ako popularnost i nastavi rasti – teško je, dakako, tako što predvidjeti, pogotovo u slučaju da se epidemiološka situacija dodatno pogorša – gospodarstvo će, prilično je izvjesno, padati. Gospodarska djelatnost u Švedskoj nije u hibernaciji, kao i mnogim drugim europskim državama, ali će, bez obzira na to što nisu uveli klasični lockdown, osjetiti ozbiljne ekonomske posljedice. Prema ovotjednim, općenito tmurnim prognozama Međunarodnog monetarnog fonda, švedsko će gospodarstvo ove godine pasti za 6,8 posto. Čak i malo više nego, primjerice, dansko, finsko ili norveško – zemalja koje su uvele daleko strože restrikcije.
Švedska vlada procjenjuje da bi posljedice na ekonomiju mogle biti još dublje. Njihove prognoze o ovogodišnjem padu BDP-a kreću se između četiri i deset posto. I u najoptimističnijem scenariju, puni oporavak trajao bi neko vrijeme, do 2022. godine, s obzirom na to da 2021. planiraju rast od 3,5 posto. Iako je vlada uglavnom djelovala kroz preporuke, a ne zatvaranja i zabrane, zabrinutost je zahvatila i Šveđane. Indeks potrošačkog povjerenja pao je na najnižu razinu od 2012. godine, a vlada očekuje najveću stopu nezaposlenosti u posljednjih 20 godina.
Oštre poruke kritičara
Vlada je, kao i ostale europske vlade, aktivirala dosta ozbiljan paket ekonomskih mjera koje bi trebale pomoći gospodarstvu da prevlada ovu situaciju. Subvencioniraju plaće radnicima, smanjili su doprinose, odgodili neka porezna davanja, osigurali zajmove malim i srednjim tvrtkama i dodatna sredstva za lokalne zajednice kako bi im središnja država pokrila zdravstvene troškove vezane uz epidemiju. Nema lockdowna, ali je ekonomski odgovor vlade približno jednako sveobuhvatan kao u drugim europskim državama.
S druge strane, epidemiološki pristup je poprilično jedinstven i izaziva dosta ozbiljne polemike unutar države. Rasprave o ispravnosti vladine politike – koju ona brani pozivajući se na to da samo slijede preporuke i savjete struke – već tjednima ne jenjavaju, uz vrlo snažne jezične figure kojima kritičari upozoravaju na moguće posljedice ove strategije.
Guardian je, primjerice, nedavno citirao matematičara s uglednog švedskog sveučilišta koji je, bez dlake na jeziku, ocijenio da vlada “igra ruski rulet” sa švedskim građanima. Više od dvije tisuće uglednih profesora, znanstvenika i liječnika krajem ožujka je, pak, otvorenim pismom pozvalo vladu da promijeni strategiju borbe protiv koronavirusa.
Hoće li cijena biti previsoka?
U više navrata proteklih tjedana europski su mediji stoga izvještavali o mogućem zaokretu u švedskom pristupu, da vlada – pod pritiskom kritika i rastućeg broja slučajeva i umrlih – priprema teren za uvođenje strožih mjera. No, to se zasad nije dogodilo. Vodeći epidemiolozi, kao i ministri dosad su čvrsto branili vladin pristup ovoj krizi, tvrdeći, dakle, da nije točno da je u Švedskoj sve po starom i da se vlasti itekako trude, kao i svaka druga vlada u ovoj krizi.
Teško, međutim, mogu poreći da im je strategija poprilično unikatna. Na kraju će ključno i presudno pitanje biti – hoće li zbog nje platiti (pre)visoku cijenu.
wpDiscuz
