TuRIZAM I MI: Trebala je ovo biti sezona za pamćenje

”Trebala je ovo biti sezona za pamćenje”, govori Mensur Duraković o očekivanjima koju se se, prema svim prognozama, trebala ostvariti u 2020. godini na polju turizma u Mostaru ali i Hercegovačko–neretvanskoj županiji. No, dogodilo se ono suprotno – grad kojeg godišnje posjeti milijun turista sa svih kontinenata svijeta, ostao je prazan.

”U posljednjih 20 godina turizma po svim najavama očekivali smo boom. Shodno tome, ljudi su mnogo i uložili, mnogo se toga izgradilo u Mostaru. U tom trenutku dolazi ova katastrofa koja nas snađe”, objašnjava za Bljesak.info Duraković, jedan od vodećih ljudi ispred podružnice Mostar, koja posluje u sklopu Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanske županije.

Tužno i sablasno

Iako je tužno i pomalo sablasno prošetati Starim gradom, koji kao zaboravljen stoji prazan čekajući na sad već naviknute poglede i korake, Duraković navodi kako je on optimist, te vjeruje da će nakon svega ovog ljudi poželjeti upravo suprotno, slobodu i kretanje.

”Kad prođe strah i prvi loši dojmovi, mislim da će se ljudi poželjeti prostranstva i širine i putovati. Optimist sam i mislim da će nakon određenog razdoblja, kad ovo krene kraju, ljudi koji su zatvoreni u svojim domovima poželjeti putovanja i to će biti nešto što će nam sigurno pomoći u razvoju”, objašnjava.

U potrazi za načinima kako predvladati ovu krizu, navodi kako, između ostalog, svakodnevno razgovara i razmjenjuje mišljenja s kolegama iz struke koji su proživjeli nešto slično ili bili dio katastrofa nalik ovoj.

Još bez plana

”Imali smo primjer San Sebastiana gdje je bilo veliko zagađenje mora, prije nekoliko godina, i nakon određenog razdoblja je došlo do espanzije turizma. Inače gledajući raspoloženje ljudi, kako se sada ponašaju i što pričaju, mislim da će ih ova situacija potaknuti na više putovanja”, navodi.

Ulaganja ljudi, moraju se nekako vratiti, pa, kako tvrdi i ravnatelj Turističke zajednice HNŽ AndrijaKrešić, ostaje nada, obzirom da još uvijek nemaju konkretnih mjera, da sve nije ni izgubljeno.

”Nemamo još nikakav plan obzirom da ne znamo koliko dugo će ova situacija i trajati. U slučaju da sad završi sve, već imamo pokazatelje, odnosno već je značajno utjecalo na sezonu. Naime, kako i vidite, sve je stalo, gostiju nema nigdje na području HNŽ. Gosti koji su bili u planu, otazuju svoje dolaske, čak imamo i neke ‘pred odjave’, ako se to tako može reći, aranžmana koji su trebali biti u srpnju ove godine”, rekao je Krešić za Bljesak.info.

Navodi kako ipak ne mogu reći da je sezona u potpunosti propala, te se nadaju ‘izvući’ bar jedan dio od podsezone. U tome će im zasigurno biti potreban pomoć kako državnih tako lokalnih razina vlasti.

”Turizam, odnosno putovanja, su ipak svojevrsni luksuz, i znate kako je, ako ljudi ne rade, dok se zadovolje osnovne životne obveze, putovanje dolazi na samom kraju. Ne može nitko predvidjeti, ali kako stvari trenutno stoje, kao i u čitavom gospodarstvu, trebat će uz pomoć državnih i lokalnih struktura vlasti naći zajedničko rješenje”, govori ravnatelj.

Svi smo u ovom zajedno

Obzirom na velika ulaganja, paket mjera koji bi trebao biti donesen u sklopu pomoći onima koji se bave ovom granom gospodarstva na području Mostara, očekuje i Duraković, navodeći kako mora postojati način da bi se ljudima pomoglo da se izvuku iz ove katastrofe.

”Je li to određeni moratorij, neplaćanje obaveza, zakupnina, smanjivanje stopa poreza, osiguranja, no mora se naći način kako da se tim ljudima pomogne. U turizmu je inače poznato da se na njega ne smije isključivo osloniti, a Mostar je opet u jednoj sepcifičnoj situaciji. Jedna regija i prostor mora biti satkana od više gospodarstvenih subjekata, jer ako se dogodi primjerice neka prirodna katastrofa, ne možemo se isključio osloniti na jednu granu. Mi smo ovdje okrenuti isključivo turizmu i sad nam ova prilika, ovo bogatstvo prirode zemljišta i plodnog tla koje imamo, mogućnost da budemo druga Kalifornija, da hranimo čitavu BiH i regiju s našim mogućnostima, treba biti dobra pouka za neko dalje razdoblje svima nama. Turizam sigurno kao grana koje će brzo opet stati na svoje noge, ali i razvoj poljoprivrede sa stabilnim projektima i programima”, objašnjava Duraković.

Dodaje kako njegov optimizam dijele i ugostitelji, vlasnici restorana i objekata u Starom gradu koji odgovornost i društvenu angažiranost pokazuju i spremnošću na pomoć u ovoj novonasatloj situaciji.

”Vlasnici restorana i pojedinih objekata koji mogu pružiti smještajne kapacitete, ne daj Bože da dođe do proširenja pandemije, su spremni da ustupe svoje kapacitete. Svjesni su što nam se događa i spremni su na bilo koji način pomoći sa svojim mogućnostima. Svi smo u ovom zajedno, svi osjetimo katastrofalne posljedice, vjerovati je da ćemo se izvući i da ćemo iz svega ovog nešto i naučiti”, poručio je Duraković.

Što pokazuju brojke?

Ukupan broj dolazaka turista u veljači 2020. godine u Federaciji BiH iznosio je 43.841 što je za osam posto manje u odnosu na veljaču 2019. godine, a u odnosu na siječanj 2020. godine manje je za 16,3 posto. Udio domaćih turista bilo je 38,9 posto, a stranih turista 61,1 posto.

Ukupan broj noćenja turista u veljači 2020. godine iznosio je 82.114 što je za 15,9 posto manje u odnosu na veljaču 2019. godine, a u odnosu na siječanj 2020. godine manje je za 24 posto. Udio domaćih turista u ukupnom broju noćenja bilo je 35,4 posto, a stranih turista 64,6 posto. Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja je ostvaren u okviru vrste Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 94,2 posto.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (24,3 posto), Srbije (9,1 posto), Turske (5,5 posto), Slovenije (5,4 posto) i Njemačke (4,9 posto), što je ukupno 49,2 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 50,8 posto noćenja.

Broj raspoloživih kreveta u veljači 2020. godine iznosio je 27.660 što je za devet posto manje u odnosu na veljaču 2019. godine. Neto stopa iskorištenosti kreveta za vrstu Hoteli i sličan smještaj na području Federacije BiH iznosila je u veljači 28,3 posto.

Bljesak.info