Zoran Milanović izabran je za novoga hrvatskog predsjednika. Iako se često govori da predsjednik nema velike ovlasti, one nisu zanemarive. Predsjednik ima utjecaja na vanjsku politiku, tajne službe i vrhovni je zapovjednik Oružanih snaga, ali nema, recimo, pravo veta na donošenje zakona.
Jedna je od dužnosti hrvatskog predsjednika ta da proglašava zakone u roku od osam dana otkako su izglasani u Hrvatskome saboru. Istina, nema pravo uložiti veto, ali ako smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom, predsjednik može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom. No iako su ustavni stručnjaci koji su pisali promjene Ustava kad su ovlasti predsjednika smanjene nakon smrti Franje Tuđmana imali ideju da se odredi točan rok unutar kojeg bi Ustavni sud trebao odgovoriti na takav zahtjev predsjednika, to se nije dogodilo, tako da u tom smislu nema nikakvu prednost u odnosu na bilo kojeg drugog građanina koji se žali toj instituciji.
‘Predsjednik je sukreator vanjske politike, odgovoran za sigurnost zemlje kroz nadzor tajnih službi i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga. No, prije svega, u Hrvatskoj je predsjednik zaštitnik Ustava koji garantira slobodu svakom čovjeku bez obzira na vjersko, nacionalno ili seksualno opredjeljenje, a čija je temeljna civilizacijska tekovina antifašizam’, istaknuo je u predizbornoj kampanji Davor Bernardić, predsjednik SDP-a čiji kandidat sada dolazi na Pantovčak, prenosi tportal.hr
Predsjednik na području vanjske politike i rada sigurnosnih službi mora surađivati s predsjednikom Vlade koji u hrvatskom političkom životu ima najvažniju operativnu ulogu. Predsjednik Vlade Andrej Plenković već je u izbornoj noći najavio ‘tvrdu kohabitaciju’ s Milanovićem. To će se u prvom redu ogledati u imenovanjima veleposlanika. Protekle nešto više od tri godine, od kada je Plenković šef vlade, HDZ je mogao nesmetano kadrovirati po diplomaciji, ali i postavljati šefa Glavnog stožera Oružanih snaga i šefove tajnih službi, s obzirom na to da je na Pantovčaku sjedila Kolinda Grabar Kitarović. Sada se to mijenja i bit će potrebno postići dogovor između šefa države i Vlade kao, primjerice, o upravo upražnjenom veleposlaničkom mjestu u Beogradu koje je napustio Gordan Bakota koji je prebačen u Njemačku.
U Ustavu su predsjedničke ovlasti i dužnosti definirane pomoću 14 članaka, a Ministarstvo uprave saželo je 11 temeljnih ovlasti:
- raspisivanje izbora za Hrvatski sabor i sazivanje prvog zasjedanja Sabora
- raspisivanje referenduma u skladu s Ustavom
- povjeravanje mandata (mandataru) za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine zastupnika u Saboru
- davanje pomilovanja te dodjeljivanje odlikovanja i priznanja određenih zakonom
- na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, predsjednik RH odlučuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu
- primanje vjerodajnica i opozivnih pisama inozemnih šefova diplomatskih misija
- vrhovni je zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske
- imenovanje i razrješavanje vojnih zapovjednika u skladu sa zakonom
- na temelju odluke Hrvatskog sabora, predsjednik RH objavljuje rat i zaključuje mir
- u skladu s Ustavom i zakonom, surađuje s Vladom u usmjeravanju rada sigurnosnih službi
- za vrijeme trajanja ratnog stanja može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskog sabora.
Upravo povjeravanje mandata za sastavljanje Vlade bilo je jedna od tema velike svađe između Kolinde Grabar Kitarović i Zorana Milanovića u predizbornim sučeljavanjima u kojima su se međusobno optuživali za puč. Milanović je zamjerio Grabar Kitarović što je tjerala čelnike stranaka na brzo formiranje vlade, prijetivši osnivanjem vlastite prijelazne vlade ako se ne dogovore unutar rokova koje je ona smatrala ustavnima. Novoizabrani predsjednik tada je obećao da se on neće tako ponašati te će ako dođe do slične situacije dati dovoljno vremena čelnicima stranaka da se dogovore oko formiranja koalicije.
Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović također je na svojoj službenoj internetskoj stranici pobrojala predsjedničke ovlasti. Ondje navodi da, pored Ustavom utvrđenih konkretnih ovlasti, kao neposredno birani državni poglavar ima dužnost brige za redovito i usklađeno djelovanje i stabilnost državne vlasti. Ovako široko postavljena ovlast, nastavlja predsjednica, ‘zapravo ukazuje na posebnu poziciju Predsjednice Republike Hrvatske kao korektiva ukupne državne vlasti, u svrhu osiguranja njenog redovitog i usklađenog djelovanja’.
Također, predsjednička dužnost ‘bdijenja nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti’, iz svečane prisege na vjernost Ustavu, upućuje na gotovo ombudsmandsku ili pravobraniteljsku ulogu predsjednice RH. Nadalje, ‘izvorni legitimitet dobiven na neposrednim izborima i na tome utemeljen najviši politički autoritet omogućuje Predsjednici Republike da propitkuje učinkovitost i pravednost tijela državne vlasti u rješavanju problema građana Republike Hrvatske’.
Ovlasti u području unutarnje politike
- može sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje
- donosi rješenje o imenovanju predsjednika Vlade Republike Hrvatske, uz supotpis predsjednika Hrvatskog sabora
- imenuje privremenu nestranačku Vladu Republike Hrvatske, u slučajevima predviđenim Ustavom
- raspušta Hrvatski sabor u slučajevima predviđenim Ustavom
- po potrebi predlaže Vladi Republike Hrvatske održavanje tematskih sjednica i razmatranje određenih pitanja
- može prisustvovati sjednicama Vlade Republike Hrvatske i sudjelovati u raspravi
- predlaže Hrvatskom saboru izbor i razrješenje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske u skladu s Ustavom
Ovlasti u području vanjske politike
- odlučuje o postavljanju i opozivu šefova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu
Ovlasti u području obrane i nacionalne sigurnosti
- predstavlja Oružane snage Republike Hrvatske u zemlji i inozemstvu
- donosi Vojnu strategiju Republike Hrvatske
- naređuje, uz supotpis predsjednika Vlade, uporabu oružanih snaga u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti države, iako nije proglašeno ratno stanje
wpDiscuz