Hrvatska gospodarska komora procijenila je da ćemo tijekom blagdana potrošiti 15, 3 milijarde kuna.
Dok su jednima već pune vrećice božićnih darova, drugi pak vole kampanjski – čekaju zadnji dan za otići u blagdansku nabavku najmilijima.
Ako se ide ranije u kupovinu zaobići će se gužve, galama i žurba, a trošit će se racionalnije. Prednost šoppingu na vrijeme daju iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, prenosi rtl.hr
”Svakako je dobro da mi vidimo je li taj proizvod za koji su oni zainteresirani bio skuplji prije oglašavanja sniženja ili nije”, kaže Tomislav Lončar, iz Hrvatskeudruge za zaštitu potrošača.
A sam čin kupovanja s odgodom mnogima stvara stres te osjećaju pritisak društva – kaže profesor psihologije Galić.
”Kad se nađemo u šoping centrima u središtu grada gdje to sve utječe na nas, mi uletimo i impulzivno kupujemo stvari koje nam nužno ne trebaju, a koje nas dugoročno mogu dovesti u probleme financijske, u sječnju i veljači dugove”, pojašnjava Zvonimir Galić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Pazili ili ne, ponovno ćemo biti rekorderi u trošenju. Krajem 11. mjeseca, Hrvatska gospodarska komora procijenila je da ćemo tijekom blagdana potrošiti 15, 3 milijarde kuna, što je pola milijarde kuna više nego lani. U prosincu se već godinama najviše kupuju igračke, potom kozmetika, odjeća, obuća, tehnika.
A uz predmete koje kupujemo, od kraja listopada invazija blještavila po trgovinama svojevrsni je marketinški trik koji, tvrdi Galić, itekako djeluje na potrošače.
”Šarenilo oko nas napravljeno je da bi nas potaknulo da trošimo više, a to nije nužno loše. Život u potrošačkom društvu ima i svoje neke ugodne aspekte”, kaže Galić.
Ugodni su jer, kaže, sretniji smo kada darujemo drugima, više nego kada kupujemo sebi. A s darovima neki ne čekaju zadnji čas jer to žele, već čekaju božićnice, ako budu dovoljni sretni da ih i dobiju.
Podaci Eurostata nisu tako sjajni kao trgovine koje nas mame. Ono što je pozitivno, jest da stvarna potrošnja po stanovniku u Hrvatskoj raste. Lani je bila 36 posto ispod prosjeka EU što nas baca na dno ljestvice. Ista situacija je s Mađarima, a gori od nas i Mađara su Bugari s 56 posto stvarne potrošnje. Kada govorimo o vrhu ljestvice – situacija je očekivana. Na trećem mjestu Austrija, na drugom Njemačka, a na prvom je Luksemburg. Prosječan Nijemac troši 20 posto više od drugih stanovnika EU.
wpDiscuz