Izvan domovine živi više od tri milijuna Hrvata. Vladin je cilj stvoriti poticajne uvjete za povratak dijela iseljenika i njihovih potomaka. No pitanje je zna li država na pravi način iskoristiti potencijal iseljenika, njihov kapital, životno i radno iskustvo, poznanstava i različite perspektive iz svijeta.
Gost emisije HRT-a “Tema dana” bio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske te član Savjeta Vlade za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.
Na pitanje postoje li konkretni podaci koliko se Hrvata iseljenika ili njihovih potomaka vratilo u Hrvatsku i koji su motivi povratka Milas je rekao da je teško govoriti o točnim podacima iseljavanja te je isto tako teško govoriti o točnim podacima povratnika.
– Činjenica je da je val iseljavanja polako stao i usudim se reći da se nazire val useljavanja. Gospodarstvo raste, investicijski rejting raste, stvaraju se različite niše gdje mladi ljudi, poglavito iz Južne Amerike, Hrvati druge, treće generacije uz sigurnost koju ima Hrvatska pruža, koju su prepoznali dolaskom na učenje jezika, na sveučilišne tečajeve, vide mogućnost ostanka, života i oni to rado čine. Povratak postoji i vjerujem da će ga biti sve više, uvjeren je Milas.
– Motiv povratka je ljubav koji su u njih usadili roditelji, bake, djedovi, oni koji su davno otišli, ne zbog znatiželje, nego zbog potrebe napustili domovinu, dodao je.
Upitan što iseljenike koji dvoje vratiti se u Hrvatsku ili ne, odbija od povratka u Hrvatsku, Milas kaže kako ih prije svega odbija, kako je rekao, dugi, dugi, dugi život koji generacijama provode po različitim destinacijama na svijetu.
– Kad dobijete djecu, unuke, nije lako iščupati korijene i krenuti bez obzira na to što se radi o domovini. Nesigurnost, sama po sebi, je više zbunjujuće okolnosti, multijezičnost, nerazumijevanje, neprepoznavanje nekakvih prepreka. Upravo zato naš ured i postoji da im pomaže svima koji se vraćaju u snalaženju i rješavanju svakodnevnih problema tako da im život i sve ono na što nailaze bude što jednostavnije kako bi se što brže integrirali i afirmirali u sredinama u koje dolaze, rekao je Milas.
Na pitanje u kojoj se mjeri potomci hrvatskih iseljenika odlučuju školovati u Hrvatskoj Milas je rekao da je sustav školovanja u Hrvatskoj nešto na što “možemo biti ponosni”.
– Kad uzmete u obzir kvalitetu školovanja u Hrvatskoj u odnosu na kvalitetu školovanja u zapadnim zemljama i cijenu tog školovanja onda Hrvatska doista, pogotovo ulaskom u EU, ima priliku etablirati se sa svojim sveučilištima i to čini prilagođavajući različite studije i kolegije upravo Hrvatima iseljenicima, ali ne samo njima. Moram s ponosom istaknuti kako smo za naše iseljenike i pripadnike hrvatske nacionalne manjine raspisali posebne kvote gdje oni mogu doći i upisati se na sve fakultete na zagrebačkom Sveučilištu, Hrvatskom katoličkom sveučilištu, Sveučilištu Sjever, a potpisali smo sporazum s rektorima svih sveučilišta i vjerujem da će to u budućnosti biti sve intenzivnije.
Cilj Vlade vratiti što više iseljenika u Hrvatsku
Inače, danas je u Varaždinu završena sjednica Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan domovine. Cilj Vlade je vratiti što više iseljenika u Hrvatsku pa je dogovoren način zajedničkog rada te drugi projekti bitni za iseljeništvo. Sudionici sjednice pohvalili su izmjene zakona koje su iseljenicima olakšale dobivanje hrvatskog državljanstva.
– To je ogroman prvi korak, i drago nam je da je to ostvareno jer puno Hrvata diljem svijeta još nema hrvatsko državljanstvo i to sam rekao prije i to ću ponoviti – to mi je šokantno u 2019. godini, rekao je Ivan Grbešić iz Savjeta Vlade za Hrvate izvan RH.
– Vjerujem da će to biti dodatni poticaj Hrvatima, potomcima Hrvata da doista uzimaju hrvatsko državljanstvo u time stječu prvu i najsnažniju temeljnu vezu s domovinom koja će im omogućiti sve drugo – od poslovanja, školovanja, života i povratka, a vjerujem i jednog dana prava glasovanja koje će biti utemeljeno na nekakvim drugim konceptima, rekao je Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda RH za Hrvate izvan RH.
wpDiscuz