Rođena kao Frances Ethel Gumm, u obitelji bivših izvođača u vodviljU, glumica Judy Garland postala je vrlo rano u svom životu prava holivudska senzacija. Vrlo je rano stala na scenu, a Hollywood ju je vjerojatno koštao i života. Bila je jedna od najvećih zvijezda svog vremena, dobitnica brojnih nagrada, no život joj je bio ispunjen tragedijama i tugama. Renee Zellweger glumi tragičnu heroinu u biografskom filmu ‘Judy’, a u njemu prikazuje kako su izgledali posljednji mjeseci života prerano preminule Garland. Tužna priča o životu velike glumice pouka je o visokoj cijeni uspjeha.

U ‘vatru’ je bačena sa svega dvije godine, kada je imala svoj prvi nastup. Ethel, majka Judy Garland, nju je i njezine sestre Mary i Dorothy uvela u svijet vodvilja. Nastupile su kao male djevojčice, a obitelj je ubrzo pogodio skandal. Otac Frank doveden je u vezu s brojnim mlađim muškarcima. Obitelj je stoga odselila, a on kupio staro kazalište. Ambiciozna Ethel počela je raditi na karijerama svojih djevojčica. Nastupile su kao sestre Gumm, no od 1934. nastupaju kao ‘Sestre Garland’ jer je pravo prezime publici bilo smiješno.

Vrlo je brzo dobila unosni ugovor, a majka ju je počela tjerati na drogiranje

Tada 12-godišnja Frances sebi mijenja ime u Judy. ‘Ne povezujem Frances Gumm sa sobom, ona je djevojčica o kojoj mogu čitati kao i svi drugi. Ja, Judy Garland, rodila sam se kada sam imala 12 godina’, rekla je u intervjuu jednom prilikom Judy. Među svojim sestrama isticala se najviše, imala je najviše talenta pa su je u 13. godini života primijetili producenti MHM-a. Stigao je ubrzo za talentiranu djevojčicu prvi ugovor. Zarađivala je sto dolara na tjedan, tada nezamisliv iznos.

Sa slavom je stigla i droga. U svijet ovisnosti otjerala ju je majka, prvu drogu dala joj je upravo ona. Naime, Judy je ujutro davala amfetamine kako bi bila puna energije za rad. Navečer joj je, potom, davala tablete za spavanje kako bi se odmorila. Judy je kasnije majku usporedila s vješticom iz ‘Čarobnjaka iz Oza’. Ona ju je tjerala da pjeva, pleše čak i onda kad je bila bolesna. Judy nije imala prostora za predah, a nakon očeve smrti i ugovora s MGM-om, povratka nije bilo. Radila je nemoguće naporan tempo i ubrzo je shvatila da bez opijata neće izdržati.

Zlostavljali su je, stavili su je na zastrašujuću dijetu

Snimala je dva do tri filma u isto vrijeme, a usto se i školovala. Radila je i na svom pjevanju pa potom na snimanjima znala boraviti i do pet sati ujutro. Stoga ne čudi što je s 15 godina bila ovisnica o lijekovima.

Sva okrutnost Hollywooda očitala se 1939. godine kada je Judy dobila glavnu ulogu u ‘Čarobnjaku iz Oza’. Film ju je svjetski proslavio, no 16-godišnjakinja je morala izgledati znatno mlađe nego što je zapravo bila pa je bila na strogoj dijeti koja se sastojala od juhe, četiri kutije cigareta dnevno, pilula za mršavljenje, amfetamina i juhe. Nosila je stalno i uski korzet. Biograf glumice tvrdi i da je bila seksualno zlostavljana. Šefovi studija navodno su je tražili da spava s njima, uznemiravali je, vrijeđali i neprimjereno dirali. Majka je dotad i dalje gledala samo na novac.

Udala se prvi put sa svega 19 godina, a potom imala još četiri braka

Kako bi od nje pobjegla, Judy se prvi put udala sa svega 19 godina, i to za Davida Rosea. Kada je ostala trudna, natjerao ju je u suradnji s njezinom majkom na abortus. Smatrali su da će trudnoća naštetiti karijeri. Brak nije potrajao, a ona se kasnije udala za Vincentea Minnellija. Dobili su kćer, danas proslavljenu Lizzu Minelli, no brak nije potrajao. 1951. godine razveli su se jer je Vincente imao aferu s muškarcem.

Brak sa Sidneyjem Luftom potrajao je najdulje, u braku su dobili i djecu Lornu i Joeyja, a navodno ju je i Sidney tjerao na pobačaje. Četvrti suprug ju je navodno fizički zlostavljao, usto bio i homoseksualac pa se od njega razvela brzo. S petim suprugom kojeg je nazivala i ljubavlju svog života, bila je svega tri mjeseca. Vjenčali su se 1969. godine, a iste te godine je, tri mjeseca nakon svadbe Judy i preminula.

Anksiozna, paraoična, ovisna…

Cijeli joj je život obilježila borba s ovisnostima, a ubrzo je to počelo uzimati danak i u poslu. Više nije izdržavala, postajala je sve nervoznija, ubrzo su krenuli i prvi živčani ispadi. Ubrzo je na snimanjima počela biti paranoična, a znala se i ne pojavljivati. Pokušala je potkraj četrdesetih godina prošlog stoljeća i samoubojstvo pa je hospitalizirana. Nije to bio jedini pokušaj da sebi naudi, više je puta prijetila samoubojstvom.

U konačnici je počela ostajati bez angažmana, a demoni su je nastavili opsjedati. Bila je anksiozna, patila je od nesanice, odala se alkoholu i drogama… Nagomilala je dugove, a karijeru pokušala oživjeti koncertima… Nastupila je većinski po barovima i tako je dočekala kraj svog života. U svom domu u Londonu preminula je uslijed slučajnog predoziranja barbituratima. Imala je samo 47 godina.

‘Svi imamo tragedije u svom životu, no to nas ne čini tragičnima. Bila je duhovita i topla i bila je divno nadarena. Imala je sjajne vrhunce i sjajne trenutke u karijeri. Imala je i sjajnih trenutaka u svom životu. Da, izgubili smo je u dobi od 47 godina. To je bilo tragično. Ali ona nije bila tragična figura’, napisala je o svojoj majci njezina kći Lorna Luft.