ŠTO ČEKA PERECIJU: Europska pljačka poljoprivrednog zemljišta

“Velike tvrtke, špekulanti, bogati strani kupci i razni fondovi otimaju se za ogromna poljoprivredna zemljišta”, javlja britanski dnevnik The Guardian. Objašnjavajući rezultate nedavno objavljenoga izvješća o posjedovanju poljoprivrednih površina upozorava na činjenicu kako se u EU primjenjuju iste metode kao i one u zemljama u razvoju.
Rezultati istraživanja različitih organizacija pokazuju da su seljaci u zadnjih deset godina sve više isključeni iz trgovine poljoprivrednih zemljišta. Za to su krive, prije svega, velikodušne potpore (dotacije) iz programa Europske unije u okviru tzv. “Zajedničke poljoprivredne politike”, a od kojih najveću korist imaju veleposjednici. Na taj se način sve više privlače “kineske tvrtke, blisko-istočni državni i hedge-fondovi, ruski oligarsi i ogromne agribusiness-tvrtke”.
Polovica poljoprivrednih površina u EU već  je u rukama od 3 % velikih tvrtki koje posjeduju više od 100 hektara. U nekim zemljama u EU poljoprivredni je posjed isto nejednako raspoređen kao i u Brazilu, Kolumbiji ili Filipinima. Brojne kineske tvrtke imaju zemljišta u Bugarskoj, a brojne bliskoistočne tvrtke spadaju u važne proizvođače u Rumunjskoj.
Koncentracija zemljišnih posjeda stalno jača. U Njemačkoj je broj zemljoposjednika u zadnjih 40 godina spao s 1,2 milijuna na samo 300 tisuća. U španjolskoj Andaluziji polovica poljoprivrednih zemljišta je u rukama samo 2 % posjednika.
The Guardian naglašava i drugu stranu medalje: Kao i u mnogim zemljama u razvoju, tako i u EU postoji otpor protiv “otimačine zemlje” (Land Grabbing). Ljudi se udružuju i “zauzimaju” zemlju. Npr. u Andaluziji seljaci bez posjeda zajednički su “zauzeli” i obradili komade zemlje. U Beču su mladi ljudi zauzeli obradive gradske parcele.