Prema njegovim riječima, ključni interes Hrvata u BiH je uspostavljanje takvog izbornog sustava u ovoj državi koji bi bio odgovarajući karakteru pluralne konsocijacijske zajednice.
Politički analitičar Davor Gjenero komentirao je za Vijesti.ba zvanični posjet predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović Turskoj tijekom kojega je fokus razgovora s predsjednikom Recep Tayyip Erdoganom bio na stanju u BiH, posebice na Izbornom zakonu naše države.
Gjenero kaže da izborno zakonodavstvo spada u onaj dio korpusa nacionalnog zakonodavstva koji se izravno tiče zaštite temeljnih ljudskih prava.
“Ljudska prava i njihova zaštita, pak, ne potpadaju pod ono što se nekoć nazivalo ‘unutarnje stvari’ pojedine zemlje, nego su ljudska prava predmet međunarodne zaštite. Izborno zakonodavstvo u BiH je, tako, u slučaju ‘Sejdić – Finci’ bilo predmetom međunarodnoga prosuđivanja, a kao što znate, presuda Međunarodnog suda za ljudska prava do danas nije pretočena u promjene izbornoga zakonodavstva. Nitko, naravno, ne postavlja pitanje je li presuda Međunarodnog suda za ljudska prava uplitanje u unutarnje stvari BiH”, pojašnjava Gjenero za Vijesti.ba.
On podsjeća da lobiranje i stjecanje međunarodne potpore nije samo legitimna diplomatska djelatnost, nego je i smisao diplomacije.
“Hrvatska ima ustavnu obvezu zaštite svojih sunarodnjaka u drugim državama, pa i u BiH, gdje su Hrvati konstitutivni narod. Čini mi se da je dobro to što je predsjednici Republike uspjelo utjecati na političko vodstvo Hrvata u BiH da fokus svoga političkog djelovanja premjeste s nelegitimnog pitanja formiranja trećeg entiteta na legitimno pitanje zaštite nacionalnog interesa promjenama u izbornom sustavu”, smatra Gjenero.
Prema njegovim riječima, ključni interes Hrvata u BiH je uspostavljanje takvog izbornog sustava u ovoj državi koji bi bio odgovarajući karakteru pluralne konsocijacijske zajednice.
“Jednostavni većinski sustav i načelo jedan čovjek – jadan glas ne mogu funkcionirati u takvom modelu, a u konsocijacijskoj zajednici svaka nacionalna skupina mora imati mogućnost sama izabrati svoju političku elitu. Obaveza tako izabranih elita je da budu sposobne na kompromise i usklađivanje stavova s elitama ostalih nacija”, dodaje on.
Kako ističe, predsjednica Hrvatske Grabar Kitarović ne lobira za neko konkretno rješenje u izbornom sustavu, što bi bilo uplitanje u unutarnje stvari BiH, nego za poštivanje temeljnog načela, a čini se da je razborito o tim načelima razgovarati i u Ankari.
“Turska je država koja ima velik utjecaj u BiH i dobro je što je Hrvatska napokon prigrlila staru ideju, koju je još kao ministar vanjskih poslova zagovarao Ahmed Davutoglu o formiranju političke trilaterale Turska-BiH-Hrvatska. U vrijeme mandata predsjednika Tadića, funkcionirala je trilaterala Turska-BiH-Srbija i bila je korisna za sve sudionike u procesu”, podsjeća Gjenero.
On smatra da je nužno prekinuti situaciju u kojoj se “Hrvate u BiH gura u zagrljaj Dodiku, pri čemu, valja reći da među te koji gorljivo potiču taj zagrljaj spada i Dragan Čović”.
“Da bi se to prekinulo, Hrvati i Bošnjaci moraju urediti temeljne međusobne odnose u Federaciji i nakon toga zajedno početi preuređivati središnju državu, naravno u savezništvu s onim pripadnicima srpske zajednice koji su lojalni BiH kao državi. Jedna od pretpostavki za uspostavljanje savezništva i trajno potiskivanje zablude u trećem entitetu, uređenje je izbornoga sustava i zaštita interesa svih triju nacionalnih zajednica novim izbornim modelom”, stava je Gjenero.
Ako Hrvatska i Turska zajedno mogu pomoći Hrvatima i Bošnjacima da dođu do takvog rješenja, ocjenjuje, onda takva trilateralna suradnja itekako ima smisla.
“Tursku međunarodna zajednica prepoznaje kao snažnu zaštitnicu cjelovitosti i suvereniteta BiH. Kad netko o BiH razgovara s Turskom, valja pretpostaviti da taj poštuje načela na kojima Turska inzistira, kad je u pitanju BiH. Zato mislim da bi razgovore hrvatske predsjednice Sarajevo trebalo promatrati sa simpatijom, a ne sa zebnjom. Netko tko prema BiH nastupa ‘s figom u džepu’, sa zlim namjerama, za svoju politiku neće tražiti potporu Ankare”, zaključuje Gjenero u komentaru za Vijesti.ba.
dnevnik.ba
wpDiscuz