U Berlinu će u ponedjeljak popodne, u sjedištu njemačke kancelarke Angele Merkel, biti održan sastanak kojem će, pored kancelarke i koorganizatora ovog susreta, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, sudjelovati lideri takozvane “zapadnobalkanske šestorke”, Slovenije i Hrvatske, kao i šefice europske diplomacije Federice Mogerini.
Centralna tema, kako je ranije najavljeno, bit će Kosovo i Metohija, a kako Tanjug saznaje iz njemačkih izvora, sastanak počinje u 17.30 i predviđeno je da traje dva sata, bez formalnih zaključaka.
Isti izvor navodi da je ideja ovog skupa “revitalizacija dijaloga” Beograda i Prištine, odnosno, reanimacija procesa normalizacije odnosa Beograda i Prištine.
Ono što odmah pada u oči je činjenica da će dijalog i normalizacija odnosa Beograda i Prištine po prvi put biti zajednička tema razgovora lidera Njemačke i Francuske, EU, država regije i lidera Srbije i privremenih kosovskih institucija.
To se u velikoj mjeri podudara sa stavom EU da bi pravno obvezujući sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine morao biti prihvatljiv kako za dve strane u dijalogu, tako i zemlje članice i regiju, kao i za EU.
Činjenica je, međutim, da se po prvi put o Kosovu i Metohiji razgovara, iako neformalno, u promenjenom formatu, u kojem Njemačka i Francuska, kao vodeći mentori kosovske nezavisnosti traže saveznike, u regionu, za stav da svako rješenje osim verificiranja faktičkog stanja donosi nestabilnost regiji pa i EU.
Čime je, faktički, s gledišta Srbije, unaprijed isključen bilo kakav kompromis, a sastank se ne može videti drugačije nego kao dodatni pritisak na Srbiju.
Njemačka, čini se, u ponedjeljak namjerava da pokaže da preuzima ulogu europskog vođe u ovom političkom dijalogu, i da stvari vrati na početak, na 2012. godinu, kada je upravo kancelarka pokrenula inicijativu za pregovore Beograda i Prištine pod vodstvom EU.
A to znači – da anulira sve razgovore o mogućnosti drugačijeg ishoda, poput ideje o razgraničenju ili nekoj drugoj vrsti kompromisa, na koju su, kao moguću uz saglasnost dvije strane, dozvolili Mogerini i komesar za proširenje Johanes Hahn.
Ima tu i drugih poruka, prije svega da će se problem Kosova rješavati u Europi, jer je to njeno dvorište, a ne u Washingtonu, te da Merkelova i Macron “slučaj Kosovo” ne prepuštaju ni Americi, ni Rusiji, te da taj problem žele zadržati isključivo pod svojom kontrolom.
Ta računica ignorira činjenicu da bez suglasnosti Srbije rješenja za Kosovo nema, niti je konačni sporazum moguć izvan Vijeća sigurnosti.
I bez učešća stalnih članica tog tijela, pa i Rusije i Kine, s čijom podrškom predsjednik Srbije Aleksandar iz Pekinga stiže u Berlin.