Prije dva tjedna je predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi dao čudnu izjavu kojom je tvrdio da Europska središnja banka mora odobriti svaku operaciju u deviznim rezervama zemalja eurozone, uključujući zlato i velike devizne štednje. Podsjetimo da je slučaju Italije i institucionalne krize, za vremene pretjerano duge vladavine tehničke vlade Marija Montija, Draghi dao izjavu da mu je potpuno svejedno hoće li u Rimu biti legitimno izabrane demokratske vlade ili neće, jer stvari ionako idu svojim tokom. Sada je otišao korak dalje i oduzeo Rimu suvereno pravo da raspolaže svojom imovinom, jer Italija, kao članica eurozone, za bilo kakve transakcije s deviznim rezervama mora pitati njegovo dopuštenje.
“Europska središnja banka će odobriti i operacije s deviznim rezervama koje ostaju kod nacionalnih središnjih banaka i transakcije država članica s njihovim deviznim bilancama iznad određenog prag. Svrha ove nadležnosti je osigurati dosljednost s tečajnom i monetarnom politikom Europske monetarne unije“, rekao je Mario Draghi dvojici talijanskih zastupnika Europskog parlamenta.
U to vrijeme se to se nije činilo značajnim ni zbog čega drugog osim zbog neobičnog trenutka za davanje takvih izjava, ali sada stvari postaju poprimaju smisao jer The Wall Street Journal izvještava da talijanska vladajuća većina, koju čine euroskeptična Liga i Pokret 5 zvijezda, upravo ulaže ogromne napore da vlada preuzme kontrolu nad Središnjom bankom Italije i njenim zlatnim rezervama.
Za Europsku središnju banku i Europsku uniju je bilo kakvo zadiranje izvršne vlasti u neovisnost središnjih banka jedna od najvećih hereza, a Viktor Orban se dobro sjeća svađe i prijepora s Bruxellesom kada je odlučio uspostaviti kontrolu nad radom Banke Mađarske.
Nakon što je u posljednjih nekoliko godina propalo nekoliko talijanskih banaka, žaleći se da su stotine tisuća malih pojedinačnih investitora izgubili milijarde eura, antisistemski Pokret 5 zvijezda i pogrešno zvana nacionalistička Liga, jer je riječ o stranci koja je nastala iz separatističkog pokreta Sjeverna liga Umberta Bossija, Banku Italije prikazuju kao simbol tehnokratske elite, potpuno otuđene od potreba običnih Talijana.
“Ako razmislimo o onome što se dogodilo posljednjih godina, potrebna nam je promjena kursa u Banci Italije”, izjavio je potpredsjednik vlade Luigi Di Maio, vođa Pokreta 5 zvijezda (M5S).
M5S i Liga su više puta napadali Banku Italije zbog toga što nije spriječila bankarsku krizu i okrivile su je za gubitke štediša koji su , takoreći prijevarom, kupili dionice i obveznice banaka.
“Ako ste sa svojim tekućim računom u crvenom, to je zato što ljudi koji su trebali kontrolirati stvari to nisu učinili”, rekao je vođa Lige, ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini, govoreći pred skupinom bivših ulagača u likvidiranu kuću Banco Popolare di Vicenza, koji je propala 2017.
No, Salvini i Di Maio se nisu zaustavili samo na retorici, jer je ljudima uglavnom jasno da bankarska elita u Rimu nije vodila računa o financijskoj situaciji i bitno je bilo samo izvući kratkoročnu dobit.
Naime, ovog tjedna su talijanski zastupnici iz Pokreta 5 zvijezda zamolili parlament da usvoje dva nacrta zakona. Kako se primjećuje, vatreni zagovornik politike Bruxellesa i politički protivnik Mattea Salvinija i Di Maia, predsjednik Sergio Mattarella neće moći iskoristi ovlasti i ne potpisati zakone, ako budu usvojeni, jer ne krše Ustav Republike Italije. S druge strane, Sergio Mattarella nema ovlasti da neki zakon prihvati ili odbije ako jeste ili nije u skladu s pravilima europskih institucija.
Jedan zakon će naložiti vlasnicima Banke Italije, a to su većinom privatne banke, da prodaju svoje dionice talijanskom Ministarstvu financija riznici po cijenama ’30-ih godina prošlog stoljeća.
Drugi zakon će talijanski narod proglasiti vlasnicima rezervi Banke Italije od 2451,8 tona zlata, vrijednog oko 102 milijarde dolara po tekućim cijenama.
The Wall Street Journal primjećuje da bi takav bi potez u teoriji mogao proširiti opseg prodaje zlata i smanjiti rezerve banke, koje pomažu poduprijeti financijski sustav. Međutim, zakon podržavaju i manje stranke, kao što je stranka Fratelli d’Italia, južnjački pandan vladajuće Lige kojoj je biračka baza na sjeveru zemlje.
“Zlato pripada Talijanima, a ne bankarima”, kaže Giorgia Meloni, čelnica stranke Fratelli d’Italia, prema mainstream medijima “krajnje desničarske” stranke koja podržava oba zakona.
“Spremni smo boriti se svugdje u Italiji i po potrebi izvesti Talijane na ulice”, dodala je Giorgia Meloni
Banka Italije to vidi drugačije, što je bilo za očekivati, i upozorava da su njihovi postupci pokušaj potkopavanja neovisnosti Banke Italije i potrošnja zlatnih rezervi zemlje na projekte njihove populističke politike.
“Zlato je dio imovine Središnje banke Italije i ne može se koristiti za monetarno financiranje Ministarstva financija”, izjavio je guverner Banke Italije Ignazio Visco.
“Ovo izgleda kao revolucionarna eksproprijacija”, rekao je Gianluca Garbi, izvršni direktor kuće Banca Sistema SpA.
No, kako zaključuje The Wall Street Journal, Pokret 5 zvijezda i Liga podržavaju javno vlasništvo nad zlatnim rezervama, a uz potporu drugih manjih stranaka imaju glasove 60% zastupnika i nacrt zakona ima dovoljnu potporu.
Zastupnici Pokreta 5 zvijezda podržavaju čak i nacionalizaciju središnje banke, dok se Liga još nije odlučila o tom pitanju, što znači da bi taj zakon imao oko 40% potpore. Uz potporu Lige bi, naravno, prošao i banka Italije bi bila nacionalizirana. Kako bi se dalje stvari odvijale nije teško pretpostaviti. Matteo Salvini i Ligi Di Maio bi se našli na udaru svih institucija EU, Europske središnje banke i financijske elite cijelog svijeta, posebno one u Sjedinjenim Državama, jer vraćanjem središnje banke iz privatnih u ruke naroda napravili presedan u zapadnom svijetu.
Od prošlog tjedna funkcionira parlamentarno povjerenstvo koje istražuje uzroke i posljedice propasti talijanskih banaka, što znači da je pokrenuta višemjesečna revizija koja će bi trebala otkriti svu prljavštinu bankarskog sustava u Italiji, zemlji koja je ulaskom u eurozonu uništena, a posljednji čavao i lijesu je bila globalna kriza 2008. kada je Italija upala u spiralu dužničkog ropstva s dugom koji trenutno iznosi 2553 milijarde eura ili 143% BDP-a zemlje.