Ponedjeljak, 17 lipnja, 2024

EUROPSKA JEDINICA: Najljepša džamija u BIH nalazi se na riječnom otoku i nije napravljena na tuđim temeljima

Must Read

Džamija na riječnom otoku, opasana rijekom Unom, na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u Bosanskoj Otoci, jedina je džamija u Europi koja se nalazi na takvom specifičnom mjestu.

Otok, u narodu poznat kao zeleni otok Islama, danas svjedoči o prošlim vremenima urbicida i genocida. Ova džamija sa sobom nosi zanimljivu priču staru više od 450 godina.

Nakon što su Osmanlije osvojile Bosansku Otoku, prva džamija na adi u Bosanskoj Otoci, napravljena je od drveta, a sagrađena 1565. godine. Ova džamija je svojevremeno rušena četiri puta od strane osvajača ali isto toliko puta obnavljana.

Posljednji put je srušena tokom rata u BiH ‘90-ih godina, a obnovljena 2001. godine. Nepatovrena priroda i čista Una čini da ovaj ambijent odiše posebnim ugođajem. Do džamije se jedino može doći mostom, koji je spojen sa otokom na kojem je džamija i visoka munara od 47 metara.

„Gradska džamija u Bosanskoj Otoci je poseban zaštitni znak grada. Ponos je ona svih Otočana i pripada svima. Jedina je ovo džamija u Europi na riječnom otoku.

Okružena Unom, ova džamija i danas svjedoči o prošlim vremenima urbicidima i genocidima. A, bilo ih je kroz povijest mnogo“, kaže, Mujo Ćehić, imam gradske džamije u Bosanskoj Otoci.

Džamiju su gradili svi građani Bosanke Otoke ali i narod države Kuvajt, tako da je to bila prva obnovljena džamija nakon rat u Bosanskoj Otoci.

„Pomogao nam je narod Kuvajta ali nema tog Otočanina koji nije bar djelić sebe ugradio u novu džamiju. Ljepša nego ikad, danas je ponos cijelog grada ali i predmet divljenja svih koji prođu ili svrate u Bosansku Otoku. Imam sam ove džamije već dvadeset i sedmu godinu“, ističe Ćehić.

Drugačija od ostalih

Džamija nije klasično zidana već je cijela izlivena betonom i željeznom armaturom. To je bio zahtjev projektanta ing. Mesuda Bužimkića, koji je pomno pratio obnovu džamije.

„Ogromna količina armature i betona je upotrebljena iz razloga što je tlo podložno slijeganju i što je sloj muljnice oko 7 metara, a tek onda tvrdo tlo.

Stara džamija je pucala nakon svake adaptacije zbog loših temelja. Statičari su je 1997. godine nosili na analizu i zaključak je bio da se na ovakvom tlu može samo graditi betonom. Dakle, i nova džamija tone odnosno tlo se pod njom sliježe ali je to minimalno i ravnomjerno. Kod stare džamije do pucanja je dolazilo zbog neravnomjernog slijeganja tla“, kaže Ćehić.

„Danas ovoj džamiji pripada oko 850 domaćinstava, oko 800 ljudi može obaviti namaz istovremeno, urađena je u klasičnom bosanskom stilu sa dva mahfila, ima savremen mekteb, biblioteku, veoma aktivno udruženje žena „Nur“ koje djeluje pri džematu“, navodi Ćehić.

„Ima simbolike u ovoj džamiji. Strop nove džamije je ukrašen sa 153 žarulje, a toliko ima i stepenica u minaretu, što je izraz poštovanja i dužnog pieteta za 153 šehida koje je Bosanska Otoka dala u proteklom ratu“, priča nam Ćehić.

Često imama Muju Ćehiću slučajni i namjerni posjetioci džamije, pitaju, je li  džamija ikad bila poplavljena, na šta Ćehić kaže:

„ Kako znam, a i stariji mještani, nikad nije bila poplavljena, osim 1957. godine kada došla voda do džamijskog praga i nakon toga vratila se nazad u svoje korito“.

Zanimljiva turistička destinacija

U zadnjem periodu, nakon posjeta nelikoliko medija, ovu džamiju i ovaj mali gradić posjećuje veliki broj turista. Nekad je to organizirano u velikom broju a nekad indvidualno dođe po koji turist, napravi fotografije i nastavi svoje putovanje kroz male idilične krajiške gradiće.

U posljednjih nekoliko godina džamiju su posjetili turisti iz Turske, Saudijske Arabije, Kuvajta, Bahreina, Omana, Holandije, Njemačke, Austrije, Švicarske, Slovenije, Srbije, Makedonije i mnogih drugih država.

„Meni je u prošlom ljetu ostala zanimljiva posjeta jedne turističke grupe iz Bahreina. Zamolili su me da ih izvedem na minaret a onda su vidjeli kako narod radi u baštama i pitali, da tražim dozvolu od zemljoradnika da vide kako se to sije u Bosni.

Naravno, omogućio sam im to, a onda su tražili da oni i njihove supruge siju krompir, te su im moje džematlije omogućili da učestvuju u tome, otišli su prezadovoljni i oduševljeni novim iskustvom“, prisjeća se Ćehić.

„Turizam je definitivno najveća šansa za razvoj općine Bosanska Krupa kojoj i mi pripadamo. Gradska džamija u Bosanskoj Otoci je na neki način brend po kojem je poznat ovaj grad. Samo bi to trebali prepoznati nadležni iz turističke zajednice, lokalne, regionalne ali i na nivou države. Naravno, i naša Islamska zajednica mora poduzeti adekvatne korake na tom planu“, zaključuje Mujo Ćehić.

Poskok.info

- Advertisement -

14656 COMMENTS

Subscribe
Notify of
guest

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

14.7K Comments
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
Последний

Zašto Hrvatski Kantoni Nemaju Svoje TV Kuće?

Hrvate se uvuklo u priču o kanalu na hrvatskom jeziku na razini države, koji je protuustavan Kada govorimo o medijima...
- Advertisement -

Ex eodem spatio

- Advertisement -