Džamija na riječnom otoku, opasana rijekom Unom, na krajnjem sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, u Bosanskoj Otoci, jedina je džamija u Europi koja se nalazi na takvom specifičnom mjestu.
Otok, u narodu poznat kao zeleni otok Islama, danas svjedoči o prošlim vremenima urbicida i genocida. Ova džamija sa sobom nosi zanimljivu priču staru više od 450 godina.
Nakon što su Osmanlije osvojile Bosansku Otoku, prva džamija na adi u Bosanskoj Otoci, napravljena je od drveta, a sagrađena 1565. godine. Ova džamija je svojevremeno rušena četiri puta od strane osvajača ali isto toliko puta obnavljana.
Posljednji put je srušena tokom rata u BiH ‘90-ih godina, a obnovljena 2001. godine. Nepatovrena priroda i čista Una čini da ovaj ambijent odiše posebnim ugođajem. Do džamije se jedino može doći mostom, koji je spojen sa otokom na kojem je džamija i visoka munara od 47 metara.
„Gradska džamija u Bosanskoj Otoci je poseban zaštitni znak grada. Ponos je ona svih Otočana i pripada svima. Jedina je ovo džamija u Europi na riječnom otoku.
Okružena Unom, ova džamija i danas svjedoči o prošlim vremenima urbicidima i genocidima. A, bilo ih je kroz povijest mnogo“, kaže, Mujo Ćehić, imam gradske džamije u Bosanskoj Otoci.
Džamiju su gradili svi građani Bosanke Otoke ali i narod države Kuvajt, tako da je to bila prva obnovljena džamija nakon rat u Bosanskoj Otoci.
„Pomogao nam je narod Kuvajta ali nema tog Otočanina koji nije bar djelić sebe ugradio u novu džamiju. Ljepša nego ikad, danas je ponos cijelog grada ali i predmet divljenja svih koji prođu ili svrate u Bosansku Otoku. Imam sam ove džamije već dvadeset i sedmu godinu“, ističe Ćehić.
Drugačija od ostalih
Džamija nije klasično zidana već je cijela izlivena betonom i željeznom armaturom. To je bio zahtjev projektanta ing. Mesuda Bužimkića, koji je pomno pratio obnovu džamije.
„Ogromna količina armature i betona je upotrebljena iz razloga što je tlo podložno slijeganju i što je sloj muljnice oko 7 metara, a tek onda tvrdo tlo.
Stara džamija je pucala nakon svake adaptacije zbog loših temelja. Statičari su je 1997. godine nosili na analizu i zaključak je bio da se na ovakvom tlu može samo graditi betonom. Dakle, i nova džamija tone odnosno tlo se pod njom sliježe ali je to minimalno i ravnomjerno. Kod stare džamije do pucanja je dolazilo zbog neravnomjernog slijeganja tla“, kaže Ćehić.
„Danas ovoj džamiji pripada oko 850 domaćinstava, oko 800 ljudi može obaviti namaz istovremeno, urađena je u klasičnom bosanskom stilu sa dva mahfila, ima savremen mekteb, biblioteku, veoma aktivno udruženje žena „Nur“ koje djeluje pri džematu“, navodi Ćehić.
„Ima simbolike u ovoj džamiji. Strop nove džamije je ukrašen sa 153 žarulje, a toliko ima i stepenica u minaretu, što je izraz poštovanja i dužnog pieteta za 153 šehida koje je Bosanska Otoka dala u proteklom ratu“, priča nam Ćehić.
Često imama Muju Ćehiću slučajni i namjerni posjetioci džamije, pitaju, je li džamija ikad bila poplavljena, na šta Ćehić kaže:
„ Kako znam, a i stariji mještani, nikad nije bila poplavljena, osim 1957. godine kada došla voda do džamijskog praga i nakon toga vratila se nazad u svoje korito“.
Zanimljiva turistička destinacija
U zadnjem periodu, nakon posjeta nelikoliko medija, ovu džamiju i ovaj mali gradić posjećuje veliki broj turista. Nekad je to organizirano u velikom broju a nekad indvidualno dođe po koji turist, napravi fotografije i nastavi svoje putovanje kroz male idilične krajiške gradiće.
U posljednjih nekoliko godina džamiju su posjetili turisti iz Turske, Saudijske Arabije, Kuvajta, Bahreina, Omana, Holandije, Njemačke, Austrije, Švicarske, Slovenije, Srbije, Makedonije i mnogih drugih država.
„Meni je u prošlom ljetu ostala zanimljiva posjeta jedne turističke grupe iz Bahreina. Zamolili su me da ih izvedem na minaret a onda su vidjeli kako narod radi u baštama i pitali, da tražim dozvolu od zemljoradnika da vide kako se to sije u Bosni.
Naravno, omogućio sam im to, a onda su tražili da oni i njihove supruge siju krompir, te su im moje džematlije omogućili da učestvuju u tome, otišli su prezadovoljni i oduševljeni novim iskustvom“, prisjeća se Ćehić.
„Turizam je definitivno najveća šansa za razvoj općine Bosanska Krupa kojoj i mi pripadamo. Gradska džamija u Bosanskoj Otoci je na neki način brend po kojem je poznat ovaj grad. Samo bi to trebali prepoznati nadležni iz turističke zajednice, lokalne, regionalne ali i na nivou države. Naravno, i naša Islamska zajednica mora poduzeti adekvatne korake na tom planu“, zaključuje Mujo Ćehić.