Ekspanzija u oblasti stanogradnje jedna je od tema koje u Čapljini skreću pozornost javnosti. Tome u prilog govori i u nekoliko posljednjih godina izgrađenih stambeno-poslovnih zgrada te gradnja dviju stambenih zgrada u Pelinama uz Neretvu te nekoliko manjih stambenih objekata u zapadnom dijelu grada, piše Večernji list BiH.
Useljavanje u tijeku
– Trenutačno radimo 81 stan, 46 podzemnih garaža i pet poslovnih prostora, od toga smo prodali ili dogovorili oko 20 posto – ističe Dragan Knežević, suvlasnik tvrtke D. D. Graditeljstvo, koja je jedan od investitora. – Nadamo se da ćemo u roku od dvije – tri godine prodati većinu stanova. Trenutačnom izgradnjom ovih 200 stanova u Čapljini mislim da će se zadovoljiti potrebe za u idućih pet – šest godina – kaže. – Dugoročno gledano, ulaganje je isplativo jer se otvaraju nova radna mjesta, potiče razvoj drugih gospodarskih grana… Izravno ili neizravno kupnjom stanova mladi bračni parovi ostaju jer je Čapljina uistinu najljepši grad za življenje u okružju. Za kupnju stanova uglavnom se odlučuju mladi ljudi iz Čapljine i okolnih mjesta, nešto iz dijaspore, pojedinci iz središnje Bosne i povratnici u rodni grad, dakle klijentela je različita, ali pretežito su to mladi – kaže. Potvrdu o gradnji novih 146 stanova u Pelinama dobili smo od Irene Bakalar Bulum, pomoćnice načelnika općine Čapljina za urbanizam i graditeljstvo. Uz dvije novogradnje, u tom dijelu upravo se useljava nedavno završena zgrada. Dva stambena objekta s 22 stana grade se uz željezničku prugu, a manje stambene jedinice podižu se i u naselju Vile, također u zapadnom dijelu grada. Ukupni dojam o pravom stambenom bumu upotpunjuje podatak koji smo doznali od Darka Šimovića, pomoćnika načelnika za geodetske i imovinsko-pravne poslove, o prodaji lokacija u prigradskom naselju Grabovine, na lokaciji Poligon. U dvama navratima jednostavno su “planule” 72 lokacije, a osim Čapljinaca, kupci su žitelji okolnih općina. Teško je precizno odgovoriti na upit što je uzrok ekspanziji stanogradnje na području Čapljine.
Uz konstataciju Dragana Kneževića da su kupci uglavnom mlađi ljudi, odnosno najčešće mladi bračni parovi, što upućuje na otklon od tradicionalnog načina života – više generacija u obiteljskim kućama, pa činjenice da se u samoj Čapljini sve do početka ovoga desetljeća malo ulagalo u stanogradnju, urbanističkog sklada, sve do činjenice koje smo, radeći na temi, usput doznali da neka naselja, poput po broju stanovnika najvećih Višića, jednostavno nemaju prostora za širenje, odnosno gradnju novih kuća.
Uglavnom, s novozapočetim objektima te prodanim lokacijama, Čapljina bi u dogledno vrijeme mogla dostići brojku od 10.000 stanovnika.
Jedna od zanimljivosti koje smo čuli je i da je među kupcima stanova u Čapljini jedan pomorac iz Dubrovnika. Radoznalima je obrazložio da po odlasku u mirovinu kani putovati svijetom, a kupnja stana u Čapljini učinila mu se iznimno povoljnom, pa prigodu nije htio propustiti.
Slijede Ljubuški i Grude
A sudeći po podacima koje smo doznali, jedna od atraktivnosti Čapljine mogla bi biti i cijena stambenog prostora. Prema tim podacima, cijena prostornog metra u Čapljini stoji 1400 – 1600 KM, u Ljubuškom je nešto skuplji 1450 – 1600, slijede Grude 1800 – 2000, pa Čitluk 1900 – 2000, onda Široki Brijeg 2000 – 2100 KM, Mostar je najskuplji s cijenom 2200 – 2400 po m2, a sličnu cijenu ima i susjedni Metković u Hrvatskoj gdje je prostorni metar stana od 2200 KM pa naviše./HMS/
wpDiscuz